Društvo

Sve više ljudi u Srbiji ima ovu agresivnu alergiju: Detaljan vodič šta piti, šta jesti, a šta strogo izbegavati!

Foto: Gemini ilustracija
Alergija na sunce postaje sve češći problem u Srbiji. Saznajte kako se pripremiti i koje namirnice izbegavati za zaštitu kože

Dok prvi pravi prolećni sunčani zraci mame u prirodu, za hiljade građana Srbije počinje prava noćna mora. Alergija na sunce (polimorfna svetlosna erupcija) nije samo estetski problem, to je jasan znak da organizam burno reaguje na UV zračenje. Umesto da se poseže za kremama kada problem nastane, ključ je u unutrašnjoj pripremi organizma.

Priprema počinje najmanje dve nedelje pre izlaganja suncu i važno je uzimati dodatke ishrani, poput beta-karotena kao najpoznatijeg saveznika kože. Pomaže u stvaranju zaštitnog filtera i ubrzava pigmentaciju, čime smanjuje osetljivost na UV zrake. Sa suplementacijom je važno krenuti već krajem marta, a ukoliko niste - ni sada nije kasno.

Važno je uzimati i kalcijum, koji je prirodni antihistaminik. Stabilizuje ćelije kože i smanjuje njihovu tendenciju da reaguju na sunce upalom. Kombinacija kalcijuma i vitamina C je "zlatni standard" za alergične.

Ne treba izostaviti ni kombinaciju vitamina E i selena. Ovo je moćni duo antioksidanata i štiti ćelije od oksidativnog stresa koji izaziva sunce.

Foto: Pavel Iukhimetc / Alamy / Alamy / Profimedia

Nije sve u suplementima, naravno. Ishrana je izuzetno važna, pa treba znati da je kuvani paradajz bogat likopenom, koji deluje kao unutrašnji zaštitni faktor. Redovna konzumacija sosa od paradajza dokazano povećava otpornost na opekotine.

Spanać i blitva su puni luteina koji čuva zdravlje kože, omega-3 masne kiseline iz skuše ili lososa smanjuju upalne procese u organizmu, što je ključno kod alergijskih reakcija.

Važno je izbegavati namirnice i supstance koje povećavaju fotosenzibilnost kože, čineći je "lakom metom", a među njima su veštački zaslađivači. Zatim, celer i peršun - iako zdravi, oni sadrže psoralene supstance koje drastično povećavaju osetljivost na UV zrake ako se unose u velikim količinama pre sunčanja. Alkohol širi krvne sudove i doprinosi bržem zagrevanju kože, što može pospešiti izbijanje plikova.

Bitno je i postepeno izlaganje, pa prvog dana na suncu provesti samo 15 minuta. Koristiti kreme sa mineralnim filterima, posebno ako su jake alergije. Bolji su mineralni filteri (cink-oksid) nego hemijski, jer oni fizički odbijaju zrake sa površine kože.

Lekari savetuju da ukoliko se primete mali, vodenasti plikovi koji nesnosno svrbe, da se nikako ne buše. To su mesta gde je limfa izašla na površinu kao reakcija na upalu. Umesto toga, potrebno je staviti hladnu oblogu od fiziološkog rastvora i obavezno se javiti dermatologu radi određivanja adekvatne antihistaminske terapije.