Jedini preživeli svedok ispričao jezivu priču o nastanku pesme "Đurđevdan": Cela Srbija je peva, a niko ne zna jezivu pozadinu svega
Dodajte Kurir u vaš Google izborSrpska pravoslavna crkva i vernici u petak 6. maja slave Svetog Đorđa i dan posvećen njemu, u narodu znan kao Đurđevdan. Brojni narodni običaji vezuju se za ovaj praznik, ali o njemu je spevana i jedna pesma moćnog značenja.
Širom Srbije se na ovaj dan čuje pesma koja nosi naziv po ovom prazniku, "Đurđevdan". Osim što je slušamo tokom svih većih praznika, obožavamo da je čujemo i na drugim veseljima poput malih i velikih matura, svadba, krštenja ili čak najjednostavnijih privitnih žurki. Ipak, malo ko zna tragediju koja se krije iza ove popularne pesme i pravu priču o njenom nastavku, koja ledi krv u žilama.
Srbija će zauvek pamtiti Đurđevdansko jutro
Srbija će zauvek pamtiti Đurđevdansko jutro 1942. godine. To jutro bilo je pogubno za sarajevske Srbe koji su bili zatočeni u logorima i zatvorima u tom gradu.
Profesor doktor istorije umetnosti Žarko Vidović, jedini preživeli svedok ovog tragičnog događaja, ispričao je za medije ova pesma nastala je u "vozu smrti" koji je putovao iz Sarajeva za Jasenovac.
Prema njegovim rečima, na putu prema kazamatu, zatočenici u vagonima bez hrane i vode počeli su da padaju u krize zbog straha i neizvesnosti.
U opštem haosu, jedan od njih, za koga se tvrdi da je bio član sarajevskog kulturno-umetničkog društva "Sloga", u sopstvenom grču i nemoći, iz ponosa i prkosa, prvi put je zapevao:
- Proljeće na moje rame slijeće, đurđevak zeleni, svima osim meni, Đurđevdan je!
Ipak, pesma nije oduševile ustaše, te su svi prozori na vagonima zatvoreni, a veliki broj nesrećnih putnika ostavio je život baš u tom vozu, dok su oni preživeli svoje dane provodili u Jasenovcu.
Pesma "Đurđevdan", koju je pre gotovo tri decenije obradio Goran Bregović je pesma tuge i bola, nastala u ljudskoj nemoći i očaju, ali i ponosu i prkosu sarajevskih Srba koji su vozovima smrti na Đurđevdan 1942. godine transportovani za Jasenovac, odakle se vratio tek svaki deseti Srbin od njih 3.000 koliko ih je odvedeno tog 6. maja iz Sarajeva za Jasenovac.