Tito je bio prvi turista u svemiru: Platio Rusima 20 miliona da se prošeta van Zemlje, a evo kako mu je to uspelo
Dodajte Kurir u vaš Google izborSedam dana, 22 sata i 4 minuta proveo je u orbiti Denis Tito, imućni Amerikanac koji je za 20 miliona dolara ostvario svoje snove i udario temelje svemirskog turizma. Tačno 25 godina kasnije njegov eksperiment pretvorio se u trend, a danas već i u industriju koja se ubrzano razvija.
Denis Tito nikada nije delovao kao čovek koji će promeniti istoriju istraživanja svemira, barem ne na način na koji su to činili astronauti u skafanderima s oznakama država na ramenima. Rođen 1940. u Kvinsu, u Njujorku, odrastao je u vremenu kada je svemir bio rezervisan za države, vojske i naučne elite, a ne za pojedince s dovoljno novca i upornosti da san pretvore u kartu za orbitu.
Kao mladić bio je tipičan predstavnik generacije fascinirane svemirom: studirao je aeronautiku i astronautiku, a zatim se zaposlio u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon, gde je učestvovao u proračunima za misije na Mars, uključujući projekte Mariner. U to vreme Tito je bio deo strogo kontrolisanog sveta nauke, sveta u kojem se svemir osvajao korak po korak, bez prostora za privatne avanture.
No Tito je rano shvatio nešto što mnogi naučnici nisu – da matematika koja vodi svemirske letelice može jednako precizno voditi i novac. Napustio je NASA-u početkom 1970-ih i osnovao investicionu kompaniju Wilshire Associates, koristeći upravo te matematičke modele za procenu rizika na finansijskim tržištima. Taj potez pretvorio ga je u multimilionera, ali i čoveka koji će sebi jednog dana moći priuštiti nešto što niko pre njega nije mogao: kupiti kartu za svemir.
Ideja o privatnom letu nije bila impulsivna. Još početkom 1990-ih, tokom boravka u Moskvi, počeo je da istražuje mogućnosti da običan – ili barem poslovni – čovek ode u orbitu. Godinama je čekao priliku dok su se političke, tehničke i finansijske okolnosti polako slagale. U međuvremenu su svemirski programi velikih sila prolazili transformaciju, a Rusija je, suočena s ekonomskim izazovima, bila otvorenija za ideju komercijalnih letova.
Kada je 2001. napokon dobio zeleno svetlo, Tito je imao 61 godinu i bio spreman da plati oko 20 miliona dolara za ostvarenje sna. No njegov put nije bio bez kontroverzi – NASA je izrazila zabrinutost zbog bezbednosti i njegove nespremnosti u poređenju s profesionalnim astronautima, pa se obratio Rusima i prošao test fizičkih sposobnosti i osnovnu obuku.
Klikom na link pročitajte priču astronautkinje koja se zaljubila u kolegu i izgubila sve.
Dana 28. aprila 2001. lansiran je s kosmodroma u Kazahstanu na brodu Sojuz, zajedno s dvojicom ruskih kosmonauta. Taj trenutak mnogi smatraju rođenjem svemirskog turizma – ne kao naučnog projekta, nego kao industrije. Tito je u orbiti boravio na Međunarodnoj svemirskoj stanici, posmatrajući Zemlju s visine koju su dotad videli samo odabrani.
Pogledajte u glaeriji fotografije Denisa Tita nakon leta u svemir:
Tito je kasnije o tom iskustvu govorio kao o nečemu što nadilazi reči, ističući kako je pogled na Zemlju iz svemira promenio njegovu perspektivu čovečanstva. U intervjuima je naglašavao da nije reč samo o ličnom snu nego i o otvaranju vrata drugima: želeo je da dokaže da svemir ne mora biti ekskluzivno područje država. U jednoj od svojih izjava sažeo je tu ideju vrlo jednostavno: želeo je „pokazati da je to moguće“ – da pojedinac može učiniti ono što je nekada bilo nezamislivo.
Njegov let izazvao je mešavinu divljenja i skepticizma. Za neke je bio pionir nove ere, čovek koji je otvorio svemir privatnom sektoru. Drugi su pak smatrali da je bogataš koji je sebi kupio avanturu. No činjenice su ostale – nakon njega došli su drugi, a koncept svemirskog turizma počeo se razvijati u ozbiljan biznis, što je s vremenom otvorilo i brojna etička, pa i ekološka pitanja. Naučnici su izračunali da svemirski letovi ostavljaju 100 puta veći ugljenični otisak nego let avionom na duge udaljenosti. No bogataši koji sebi mogu priuštiti zadovoljstvo da putuju raketom u svemir ne mare za zagađivanje okoline i klimatske promene.
Tito nikada nije pokušavao da glumi heroja u klasičnom smislu. Njegova priča više podseća na novinski portret čoveka koji je spojio znanje, novac i upornost – avanturista kojem je Zemlja postala pretesna. No nakon njegovog poduhvata svemir više nije rezervisan samo za profesionalne astronaute, a Denis Tito ostaje simbol prelaza iz jedne ere u drugu – iz vremena kada su svemir osvajale države u vreme kada ga počinju osvajati pojedinci.
(Kurir.rs/ Večernji.hr)
Bonus video: