"CRNA GORA SE ODREKLA ISTORIJE, PISMA I JEZIKA, SADA TRAGA ZA IDENTITETOM!" Gosti Kurir televizije o godišnjici nezavisnosti: Stvorili su privatnu državu!
Dodajte Kurir u vaš Google izborDve decenije nakon obnove nezavisnosti, Crna Gora i dalje traži identitet između Istoka i Zapada, tradicije i novih političkih sukoba. O tome gde je danas Crna Gora i kuda zapravo ide govorili su gosti emisije "Puls Srbije vikend" Veselin Drašković iz Centra za nacionalnu vitalnost, Predrag Savić advokat, Miodrag Kapor stručnjak za energetsku politiku i Željko Čurović predsednik Saveza Srba iz Crne Gore.
Savić je na samom početku istakao da je Crna Gora danas najbliža Evropskoj uniji, ali da vladajući pokret "Evropa sad" gubi broj birača:
- DPS i dalje ima čvrsto jezgro birača što je neverovatno. Crna Gora nije završila posao što se tiče kriminala, tu im predstoji teška borba. Imaju taj teret da su započeli reformu u pravosuđu, a nisu je do kraja sproveli. I dalje imaju korupciju i kriminal. Na pola puta su da postanu država gde će vladati demokratija i pravo. Ove mafije pokazuju da imaju veliku moć - kaže Savić dodajući da je DPS izuzetno moćna stranka koja je zadržala kadrove u strukturama vlasti:
- Dok se ne dogodi nešto sa hapšenjem Mila Đukanovića, neće biti promene.
"Crna Gora se odrekla istorije, pisma i jezika"
Čurović kaže da je 1916. godine Crna Gora izgubila državnost svojom voljom, kada je potpisala kapitulaciju sa Austrougarskom, nakon čega je prestala da postoji kao država:
- 1918. godine je formirana Velika Narodna Skupština srpskog naroda koja je donela odluku o prisjedinjenju sa Srbijom. Tada je Srbija ugasila svoju državnost u korist naroda sa kojim se sastavila - kazao je Čurović i dodao:
- Ova nova tvorevina 2006. godine nije obnova, nego stvaranje nove države koja ne liči na Crnu Goru kako je izgledala nekad. Oni su se odrekli istorije, pisma i jezika i stvorili nešto što se zove privatna država. Crna Gora danas traga za indentitetom.Tom privatnom državom sigurno se ne upravlja iz Crne Gore. Administracija Crne Gore je iz Brisela.
Dodaje da nije mogao da glasa na referendumu 2006.godine, jer se tada doselio u Beograd, ali nije uzeo državljanstvo:
- Samo sam promenio mesto boravka, niko me nije pitao da li ću da zadržim državljanstvo ili uzmem neko drugo. Negde u junu mesecu su mi oduzeli sva građanska prava istog momenta.
Drašković kaže da je Crna Gora zavisna od evropskog mišljenja, a nije slobodna jer ne razmišlja svojim identitetom nego o spoljašnjosti:
- Crna Gora je bila finale prema pravoslavlja, a uvertira je mitropolija crnogorska, ubijaju 100 sveštenika samo u jednoj mitropoliji. Nasleđe u Crnoj Gori je od NDH, odnosno mržnja prema Srbima. Hrvati su bar bili mnogo poštenije. Crna Gora je odlučila da nema Srba i SPC, to je genocidna priča. Hoće da ubiju Hrišćanstvo u Crnoj Gori, a to je nastavak rata NDH, i to gori nego što je bio.
Kapor je istakao da građanin Crne Gore živi bolje nego građanin u Beogradu, što pravda željom za ulazak u Evropsku uniju:
- Prosečnom građaninu Crne Gore je bolje tamo nego u Srbiji, Srbija je prestala da teži ulasku u EU. Identiteti se menjaju a ostaje ono gde ćete vi sutra da živite sa svojom porodicom. Svaka država treba da radi diverzifikaciju svoje ekonomije. Svakako da postoje ekonomski problemi u Crnoj Gori.
Proslava nezavisnosti Crne Gore 21. maja
Perica Đaković, novinar iz Crne Gore kazao je da je njihova država juče slavila više Dan Evrope a manje Dan pobede, a o tome se govorilo i u nacionalnom dnevniku:
- Da li se ostvarilo to što su građani želeli? Rekao bih da ne. Od 2022. godine je Crna Gora kolonija. Dobijamo vladu kakvu nismo ni sanjali da ćemo imati. Sve tri vlade su marionete nekog drugog. Više Evropa govori i slavi o ulasku Crne Gore u Evropsku uniju, nego obrnuto.Sprema se velika fešta za godišnjicu nezavisnosti, dolazi Riki Martin sa interesantnom seksualnom orijentacijom. Izdvojena su velika novčana sredstva - kaže on.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs