OPASNO

HANTAVIRUS I U UKRAJINI! Potvrđena dva slučaja

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: AP
Oba pacijenta su imala kliničku sliku srednje težine, uspešno su izlečena i otpuštena kući.

U Ukrajini su zabeležena dva slučaja hantavirusa, oba su se dogodila u Hmeljnickom, a pacijenti su lečeni u Hmeljničkoj infektivnoj bolnici.

Vest o hantavirusu izazvala je veliku paniku među građanima Ukrajine, naročito zbog vesti o smrtnim ishodima povezanim sa ovim virusom. Ipak, lekari iz bolnice u Hmeljnickom ističu da virus zapravo nije nov.

"Ovaj virus je poznat već decenijama. Specifičnost hantavirusa je u tome što to nije jedan konkretan soj, već velika porodica virusa koji žive u prirodi i koje prenose divlji glodari", objašnjava infektolog Viktorija Bondar.

Hantavirus spada u zoonoze – infekcije koje se prenose sa životinja na ljude. Varijante virusa se razlikuju širom sveta; neke forme prolaze bez simptoma, dok druge predstavljaju ozbiljnu pretnju po život.

Lekarka napominje da je retki Andi soj rasprostranjen uglavnom u Južnoj Americi i da prenošenje sa čoveka na čoveka inače nije karakteristično za hantaviruse.

Kod prvog pacijenta u Hmeljnickom dijagnostikovana je akutna hemoragijska groznica sa bubrežnim sindromom, dok su kod drugog zabeleženi oštećenje jetre, osip i groznica. Oba slučaja su laboratorijski potvrđena.

Šta je hantavirus?

Hantavirus prenose glodari, aljudisezaražavaju udisanjem čestica iz osušenog izmeta glodara.

Infekcije se obično dešavaju kada virus dospe u vazduh iz urina, izmeta ili pljuvačke glodara, ukazuje američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Ako se u tom periodu pojave respiratorni simptomi, stopa smrtnosti iznosi oko 38 odsto.

Zabeležena su 864 slučaja hantavirusa u Americi između 1993. i 2022. godine, uglavnom u ruralnim delovima zapadnih saveznih država.

Ne postoji lek za infekciju hantavirusom, uglavnom se preporučuje terapija za ublažavanje simptoma.

Virus može da izazove dve teške bolesti.

Prva, Hantavirusni plućni sindrom (HPS), najčešće počinje umorom, groznicom i bolovima u mišićima, posle čega slede glavobolje, vrtoglavica, groznica i problemi sa stomakom.

Ako se razviju respiratorni simptomi, stopa smrtnosti je približno 38 odsto, prema podacima CDC-a.

Druga bolest, Hemoragična groznica sa bubrežnim sindromom (HFRS), teža je i prvenstveno pogađa bubrege.

Kasniji simptomi mogu da budu: nizak krvni pritisak, unutrašnje krvarenje i akutna bubrežna insuficijencija.

(Kurir.rs/TSN/P.V.)