SAUDIJSKA ARABIJA IZVELA TAJNE NAPADE NA IRAN! Pored Emirata i Rijad žestoko uzvratio Teheranu?! "Kraljevina je izbegla vatru uništenja"
Dodajte Kurir u vaš Google izborSaudijska Arabija je izvela brojne neprijavljene napade na Iran kao odgovor na napade izvršene na teritoriji kraljevine tokom rata na Bliskom istoku, rekla su dva zapadna zvaničnika upoznata sa slučajem kao i dva iranska zvaničnika.
Ti saudijski napadi, o kojima ranije nije bilo izveštaja, predstavljaju prvi poznati slučaj da je kraljevina direktno sprovela vojnu akciju na iranskoj teritoriji i pokazuju da postaje mnogo odlučnija u odbrani od svog glavnog regionalnog rivala.
Napade je izvelo saudijsko ratno vazduhoplovstvo krajem marta, rekli su zapadni zvaničnici. Jedan od njih naveo je samo da su to bili "uzvratni udari kao odgovor na napade na Saudijsku Arabiju". Rojters nije mogao da potvrdi koje su konkretno mete bile pogođene.
Odgovarajući na zahtev za komentar, visoki zvaničnik saudijskog ministarstva spoljnih poslova nije direktno odgovorio na pitanje da li su napadi izvedeni. Iransko ministarstvo spoljnih poslova nije odgovorilo na zahtev za komentar.
Saudijska Arabija, koja ima duboke vojne veze sa SAD, tradicionalno se oslanjala na američku vojsku za zaštitu, ali je desetonedeljni rat ostavio kraljevinu ranjivom na napade koji su probili američki vojni zaštitni kišobran.
Zalivske arapske države počele da uzvraćaju
Saudijski napadi ukazuju na širenje sukoba i na stepen do kojeg je rat, započet kada su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli vazdušne udare na Iran, uvukao širi Bliski istok na načine koji nisu javno bili priznati.
Od američkih i izraelskih udara, Iran je raketama i dronovima gađao svih šest država članica Saveta za saradnju zalivskih zemalja, napadajući ne samo američke vojne baze već i civilne ciljeve, aerodrome i naftnu infrastrukturu, dok je zatvaranjem Ormuskog moreuza poremetio globalnu trgovinu.
Ujedinjeni Arapski Emiratisu takođe izveli vojne udare na Iran, objavio je u ponedeljak "Volstrit džornal".
Zajedno, saudijske i emiratske akcije otkrivaju sukob čiji je pravi oblik uglavnom ostao skriven, sukob u kojem su zalivske monarhije pogođene iranskim napadima počele da uzvraćaju.
Njihov pristup ipak nije bio identičan. UAE su zauzeli oštriji stav, nastojeći da Iranu nanesu snažne udarce i retko učestvujući u diplomatskom opštenju sa Teheranom.
Saudijska Arabija je, s druge strane, pokušavala da spreči eskalaciju sukoba i ostala je u kontaktu a Iranom, uključujući iranskog ambasadora u Rijadu.
- Ponavljamo dosledan stav Saudijske Arabije koji zagovara deeskalaciju, uzdržanost i smanjenje tenzija u cilju stabilnosti, bezbednosti i prosperiteta regiona i njegovih naroda - rekao je visoki saudijski zvaničnik.
Napadi, pa deeskalacija
Iranski i zapadni zvaničnici rekli su da je Saudijska Arabija obavestila Iran o napadima, nakon čega su usledili intenzivni diplomatski kontakti i saudijske pretnje dodatnim odmazdama, što je dovelo do dogovora između dve zemlje o smirivanju tenzija.
Ali Vaez rekao je da bi saudijski uzvratni napadi na Iran, nakon kojih je usledio dogovor o deeskalaciji, pokazali "pragmatično razumevanje obe strane da nekontrolisana eskalacija nosi neprihvatljive troškove".
Takav sled događaja pokazuje "ne poverenje, već zajednički interes da se sukobu postave granice pre nego što preraste u širi regionalni rat".
Neformalna deeskalacija stupila je na snagu u sedmici pre nego što su Vašington i Teheran 7. aprila postigli sporazum o prekidu vatre u širem sukobu.
Jedan od iranskih zvaničnika potvrdio je da su Teheran i Rijad postigli dogovor o smirivanju situacije, navodeći da je cilj bio "zaustavljanje neprijateljstava, zaštita zajedničkih interesa i sprečavanje eskalacije tenzija".
Iran i Saudijska Arabija, dve vodeće šiitske i sunitske sile na Bliskom istoku, dugo su bile suprotstavljene i podržavale su različite strane u sukobima širom regiona.
Sporazum o približavanju, postignut uz posredovanje Kine 2023. godine, doveo je do obnove odnosa, uključujući i primirje između proiranskih Huta u Jemenu i Saudijske Arabije, koje se od tada održava.
Pošto je Crveno more ostalo otvoreno za pomorski saobraćaj, Saudijska Arabija je uspela da nastavi izvoz nafte tokom čitavog sukoba, za razliku od većine drugih zalivskih država, pa je ostala relativno zaštićena.
Princ: "Kraljevina je izbegla vatru uništenja"
U autorskom tekstu objavljenom tokom vikenda u saudijskom listu Arab News, bivši šef saudijske obaveštajne službe Turki al-Fajsal opisao je logiku kraljevine:
- Kada su Iran i drugi pokušali da uvuku kraljevinu u vatru uništenja, naše rukovodstvo odlučilo je da istrpi bol koji je izazvao sused kako bi zaštitilo živote i imovinu svojih građana.
Saudijski napadi usledili su nakon nedelja rastućih tenzija. Na konferenciji za medije u Rijadu 19. marta, saudijski ministar spoljnih poslova Fajsal bin Farhan rekao je da kraljevina "zadržava pravo da preduzme vojne akcije ukoliko to bude potrebno".
Tri dana kasnije, Saudijska Arabija proglasila je iranskog vojnog atašea i četiri člana ambasade personama non grata.
Iran smanjio direktne napade na kraljevinu
Do kraja marta, diplomatski kontakti i saudijske pretnje da će zauzeti agresivniji pristup, sličan UAE, i dodatno uzvratiti, doveli su do dogovora o smirivanju situacije, rekli su zapadni izvori.
Prema podacima koje je prikupio Rojters na osnovu saopštenja saudijskog ministarstva odbrane, broj napada dronovima i raketama na Saudijsku Arabiju pao je sa više od 105 u nedelji od 25. do 31. marta na nešto više od 25 između 1. i 6. aprila.
Zapadni izvori procenili su da su projektili ispaljeni na Saudijsku Arabiju u danima pred šire primirje dolazili iz Iraka, a ne direktno iz Irana, što ukazuje da je Teheran ograničio direktne napade dok su savezničke grupe nastavile delovanje.
Saudijska Arabija je 12. aprila pozvala iračkog ambasadora kako bi protestovala zbog napada koji dolaze sa iračke teritorije.
Komunikacija između Saudijske Arabije i Irana nastavljena je čak i kada su se pojavile tenzije na početku šireg primirja između Irana i SAD, kada je saudijsko ministarstvo odbrane prijavilo 31 dron i 16 raketa ispaljenih na kraljevinu 7. i 8. aprila.
Taj talas napada podstakao je Rijad da razmotri odmazdu protiv Irana i Iraka, dok je Pakistan rasporedio borbene avione kako bi umirio Saudijsku Arabiju i pozvao na uzdržanost dok su diplomatski napori dobijali na zamahu.