FAMOZNO SVETISLAV BASARA: Nedelja fašizma 2
Foto: Marina Lopičić

KOLUMNA

FAMOZNO SVETISLAV BASARA: Nedelja fašizma 2

Lični stav -

Doguzeljasmo nekako i do kraja nedelje (anti)fašizma, a ovaj „nastavak iz prošlog broja“ posvećen je pitanju od 1.000.000.000.000 dolara: kako je došlo do toga da fašizam, bajagi do nogu potučen u Drugom svetskom ratu, ponovo uskrsne (iliti na zvaničnom srpskom „vaskrsne“) i da ponovo zakuca na vrata sveta.

Tačan (i kompletan) odgovor na to pitanje zna samo Gospod Bog, ali i mi, rabi Božji, možemo ponešto natuknuti o tome. Moja, recimo, neznatnost je još onomad blagonapisala da se deo tajne krije u činjenici da antifašisti pod 1. nisu ni izbliza tako agilni, bezobzirni i odlučni kao fašisti - i dobro je što je tako, jer bi u protivnom i oni bili fašisti - i pod 2. što ako im malo zagrebeš kožu, antifašisti nisu toliki antifašisti kakvima se predstavljaju.

Nije kapitulacija Nemačke čestito potpisana, a već se u najvažnijim zemljama antifašističke koalicije našlo i-ha-ha preduzimljivih dilbera koji su mislili da nije baš sve u fašizmu bilo loše, da tu ima ljudi, stvari i pojava koji se mogu iskoristiti na „dobrobit slobodnog sveta“. Atomska bomba, na primer.

Nije nepoznato da su nemački naučnici bili na korak da tu bombu učine operativnom, verovatno bi taj korak prešli da im antifašistička avijacija 43. i 44. nije razarala postrojenja za proizvodnju teške vode. I - šta? Umesto da nakon pobede razore sve planove i ostatak postrojenja, Amerikanci su sve to preselili u neku pustinju gde su radovi na A-bombi privedeni kraju.

Dve A-bombe su ubrzo detonirale u Hirošimi i Nagasakiju, tokom kubanske krize umalo ih nije detonirano još, a kako stvari stoje u svetu, uopšte nije isključeno da će ih detonirati sijaset. Sad će drkadžije da zagraje: kakve veze imaju A-bombe sa fašizmom? Evo odgovora: višestruke.

Umovi, naime, kojima zastrašujući destruktivni potencijali konvencionalnog oružja nisu dovoljni - a u stanju su da unište milione - i koji posežu za oružjem totalnog uništenja, naprosto su fašistički umovi. Isto važi za (manje eksponirane, štaviše ugledne) umove koji su - naravno na „dobrobit čovečanstva“ - preuzeli (i unapredili) monstruozna „istraživanja“ dr Mengela, vršena na živim logorašima.

Sledstveno kad u nekim novinčinama pročitate - ili na televizorima čujete - blagoglagoljive govorancije o eugenici, genetskim istraživanjima, kloniranju i sličnim tricama i kučinama, znajte da su sve te trice i kučine izašle iz Mengeleove laboratorije i da ne mogu biti ništa drugo nego fašizam. Sa „ljudskim likom“, ali fašizam.

Idemo dalje. Kad god čujete - u Srbiji se svaki dan može čuti, a i po svetu se sve češće čuje - da se o naciji ne govori (i misli) kao o političkoj, nego kao o etničkoj zajednici, koja ima svoju „dušu“ i „biće“, znajte da je fašizam na pragu, a da to što taj prag (zasad) ne prelazi, imamo zahvaliti odsustvu nemačkog smisla za pedanteriju, disciplinu, a ne dobroti duša. Zaključak. Svi smo mi pomalo fašisti, samo život ne da svima šansu.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track