OBNOVLJIVA ENERGIJA: Energetska efikasnost za bolju budućnost
Foto: Kurir

Cilj broj 7 Agende UN održivog razvoja 2030.

OBNOVLJIVA ENERGIJA: Energetska efikasnost za bolju budućnost

Održiva budućnost -

NIKOLA TESLA: Sadašnji izvori energije su nepouzdani i truju našu planetu. Možda i preživimo trovanje, ali doći će dan kada će ti izvori energije presušiti

Život na planeti zavisi od energije. U isto vreme energija je dominantan uzrok klimatskih promena i čini oko 60% ukupne globalne emisije gasova sa efektom staklene bašte, dok se svetske potrebe za energijom konstantno povećavaju.

Prema podacima UN, 1,2 milijarde ljudi živi bez električne energije, dok 2,8 milijardi ljudi na svetu za grejanje i pripremu hrane koristi drvo, drveni ugalj, balegu i ugalj, koji su izuzetno štetni za zdravlje i godišnje odnesu četiri miliona života.

foto: Kurir

Budući da će s porastom globalnog stanovništva potreba za energijom rasti, neophodno je uvesti mere koje bi dovele do smanjenja potrošnje energije, kao i mere kojima bi se uticaj eksploatacije energije na okolinu smanjio na najmanju moguću meru, što znači odustajanje od fosilnih goriva, na kojima se zasniva globalna ekonomija današnjice.

Smanjenje globalne potrošnje energije i prelazak s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije je najefikasniji korak u borbi protiv globalnog zagrevanja. Na to se u Parizu 2015. godine 195 zemalja obavezalo Međunarodnim sporazumom o klimatskim promenama sa ciljem da se rast globalnih prosečnih temperatura zadrži na ispod dva stepena Celzijusa.

Prepoznajući značaj energetske efikasnosti i obnovljive energije, UN su kao cilj broj 7 Agende održivog razvoja 2030. uvrstile dostupnu i obnovljivu energiju, a međunarodna zajednica se obavezala da će do kraja 2030. udvostručiti globalnu stopu unapređenja energetske efikasnosti, dok se EU obavezala da će do 2020. godine povećati udeo obnovljive energije na 20% ukupne potrošnje i unaprediti energetsku efikasnost za 20%, dok najskorija istraživanja pokazuju da je vrlo izvesno da će EU do 2030. proizvoditi preko 60% električne energije iz obnovljivih izvora.

Države i kompanije bi trebalo da ubrzaju prelazak na pristupačne, pouzdane i održive energetske sisteme investirajući u obnovljive izvore energije, postavljajući energetsku efikasnost i tehnologije čiste energije u fokus svog poslovanja.

Koristi od unapređenja energetske efikasnosti su mnogostruke: na nacionalnom nivou se smanjuje zavisnost od uvoza i povećava energetska sigurnost, uz smanjenje negativnog uticaja sektora energetike na životnu sredinu. Finansijske uštede su znatne, kako za vlasti tako i za građane koji će plaćati niže račune. Istovremeno, sa upotrebom mera energetske efikasnosti, ovaj industrijski sektor postaje konkurentniji na globalnom tržištu. Lokalne samouprave mogu da koriste energetsku uštedu, koja može da dostigne i 40%, za finansiranje inicijativa od javnog značaja, čime se unapređuju uslovi života u njihovim lokalnim zajednicama. Na ovaj način poboljšana energetska efikasnost donosi ekonomske, ekološke i socijalne koristi.

foto: Kurir

Velika potrošnja

Prema istraživanju Elektroprivrede Srbije, domaćinstva u Srbiji troše 60% struje više od onih koji žive u EU. Evropski prosek potrošnje energije iznosi oko 250 kilovata, a u Srbiji se taj prosek kreće oko 400 kilovata, a mogao bi da bude poboljšan primenom energetski efikasnih metoda u projektovanju i odgovarajućim izborom materijala kod novoprojektovanih zgrada. Procenjuje se da oko 400.000 kuća u Srbiji nema nikakvu termoizolaciju.

Zbog toga privreda proizvodi robu koja nije konkurentna, domaćinstva plaćaju veće račune, dok država daje više para za uvoz struje, gasa i drugih energenata. Ovakvom praksom smo postali svetski šampioni u neracionalnoj potrošnji energije, koju, čak i za javnu rasvetu, trošimo 50% više nego zemlje Evropske unije.

Ovolika potrošnja struje je uzrokovana i činjenicom da je u Srbiji cena struje niža nego u većini evropskih zemalja. Domaćinstva se greju na struju kako bi uštedela budžet, dok se u Evropi vrlo mali broj domaćinstava greje na struju jer su cene mnogo više. Kad se cene struje u Srbiji budu izjednačile sa onima u EU, grejanje na struju neće biti opcija.

Procenjuje se da bismo izmenom goriva, izolacijom zgrada i ekonomičnijom potrošnjom godišnje mogli da uštedimo čak trećinu državnog utroška energije, što je iznos koji se može meriti u milijardama evra.

Ključna godina za energetiku

Prof. dr Stevica Deđanski, državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike, kaže da je 2018. ključna godina za energetski sektor u oblasti obnovljivih izvora energije, jer se očekuje da će na mrežu biti priključeno novih 250 megavata iz obnovljivih izvora.

- Radi se uglavnom o velikim vetroparkovima, kao što su Alibunar od 42 megavata, Kovačica od 105 i deo kapaciteta vetroparka Cibuk od oko 100 megavata. U 2019. očekujemo da na elektromrežu bude priključeno još oko 250 megavata iz obnovljivih izvora, što će Srbiju pribilžiti cilju da do 2020. iz obnovljivih izvora energije koristi 27% od ukupne potrošnje - kaže Deđanski i dodaje da EU radi na definisanju novog cilja dobijanja energije iz obnovljivih izvora za 2030. godinu i razmatra se da taj procenat bude između 30 i 35%.

- Srbija će biti spremna da odgovori novim energetskim izazovima i zato se spremaju novi projekti, pre svega za male i velike hidroelektrane, ali i novi akcioni plan koji se odnosi na solarnu energiju, energiju vetra, biomase i geotermalne izvore. Srbija će svoje obaveze ispuniti da bi osigurala sigurno snabdevanje zemlje energijom u budućnosti, kao i da bi brinula o ekologiji - zaključuje Deđanski.

S druge strane, Aleksandar Macura, direktor programa u RES fondaciji, kaže da je država puno pomagala i puno pomaže proizvodnju energije iz fosilnih goriva.

- Čini se da je danas dovoljno da se obezbede pošteni i jednaki uslovi svima zainteresovanim da bi se povećalo učešće obnovljivih izvora energije na način da energije bude dovoljno po pristupačnim cenama na dug rok, uz mnogo veću zaštitu životne sredine nego što je sada slučaj - kaže Macura i dodaje da trenutno najveću podršku obnovljivim izvorima energije pružaju potrošači kroz plaćanje podsticajnih cena za energiju iz obnovljivih izvora energije koji nisu velike hidroelektrane.

On ističe da su mogućnosti za unapređenje energetske efikasnosti u Srbiji ogromne, ali da je potrebna mnogo veća podrška države.

- Siromašnije stanovništvo ima ogromne prilike za unapređenje energetske efikasnosti i potrebna mu je pomoć da te prilike iskoristi popravljajući uslove u kojima živi. Standardi su najvažniji alat kojim se dugoročno održava energetska efikasnost.

foto: Kurir

Beograd dobija prvi eko-centar

ZELENI SOLITER NA ZELENOM VENCU

Rekonstrukcijom nekadašnje zgrade Beobanke Beograd će dobiti prvu energetski efikasnu zgradu sa zelenom fasadom, zahvaljujući projektu arhitektonskog tima Stattwerk, koji je 10. maja predstavio idejno rešenje za ovaj eko-centar. Objekat će predstavljati simbol održivog razvoja koji će za grejanje i hlađenje koristiti obnovljive izvore energije - sunce, vetar i geotermalnu energiju, a koštaće oko 30 miliona evra.

foto: Kurir

Konferencija Adrija medija grupe

ENERGETSKI EFIKASNA SRBIJA

Kompanija AMG u četvrtak, 17. maja, održala je konferenciju „Energetski efikasna Srbija“, na kojoj su se svi učesnici složili da je ova godina ključna za energetiku naše zemlje, ali i da je potrebno još mnogo toga kako bi Srbija postala energetski efikasna zemlja.

- Da bi naša zemlja postala energetski efikasna, mi moramo doživotno da se dozovemo pameti. Gas jeste energent budućnosti, dokle god nam bude dolazio i dok se ne okrenemo onome što imamo. Prema nekim podacima Srbija ima i do četiri puta veću potrošnju električne energije u odnosu na druge zemlje. Neophodno je podići energetsku efikasnost u našoj zemlji - rekao je na konferenciji Aleksandar Perić, sekretar Udruženja za stručne, naučne i tehničke delatnosti iz Privredne komore Srbije.

PRIMERI DOBRE PRAKSE

HEMOFARM

MI SMO MEĐU TOP 20% ENERGETSKI NAJEFIKASNIJIH

Energetska efikasnost je jedan od elementarnih principa odgovornosti prema životnoj sredini, koji bi trebalo da bude zastupljen u svakom domaćinstvu, ali i svim javnim, poslovnim i industrijskim objektima.

Za Hemofarm, energetska efikasnost je bila jedan od prvih koraka ka održivom razvoju. Osim štedljive LED rasvete i izolacije svih poslovnih objekata, Hemofarm je pažljivo birao mašine i zaokružio proizvodne procese tako da ostvaruje najveću moguću energetsku efikasnost. U to se uverila i IFC (International Financial Corporation), članica grupe Svetske banke, koja je svrstala Hemofarmove fabričke pogone u Vršcu i Šapcu u top 20% energetski najefikasnijih proizvodnih postrojenja u svetu, u svojoj kategoriji (veličina pogona, obim proizvodnje).

Hemofarm je uveo električne viljuškare u sva svoja skladišta, a ona glavna skladišta potpuno automatizovao. Izgrađena je i nova kotlarnica u Vršcu, tako pozicionirana da se gubici energije pri distribuciji svode na minimum. Glavni ventili na tehničkim instalacijama ‚‘obučeni‘‘ su u energetske jakne, a kompanija kontinuirano unapređuje kulturu svojih zaposlenih, motivišući ih da gase svetlo uvek kad napuštaju prostorije i da isključuju kompjutere, monitore i štampače kada odlaze s posla.

foto: Kurir

IKEA

U NAŠOJ KOMPANIJI ENERGETSKA EFIKASNOST JE SVAKODNEVNA TEMA

Beogradska robna kuća kompanije IKEA ne samo što je jedan od najodrživijih prodajnih objekata u regionu već se nalazi i među energetski najefikasnijim robnim kućama IKEA u svetu.

- Svaku novu „plavu kutiju“ gradimo uvodeći u tom trenutku najsavremenije tehnologije energetske efikasnosti. Kombinacijom napredne opreme i rešenja postižemo da u svakodnevnom poslovanju budemo i do 80% energetski efikasniji nego što bi to bio slučaj u suprotnom - kaže Jovana Mehandžić Đurđić, menadžerka za održivi razvoj kompanije IKEA za jugoistočnu Evropu, i dodaje da je IKEA trajno opredeljena da ima pozitivan uticaj na životnu sredinu i ljude.

- Prema našem poslednjem izveštaju o održivosti za 2017. godinu, širom sveta proizvedemo ukupno 73% obnovljive energije koju potrošimo, ali želimo da idemo dalje i do 2020. proizvedemo onoliko energije koliko potrošimo. Na dobrom smo putu da to i ostvarimo, ne samo putem solarne fotonaponske (PV) tehnologije već i korišćenjem vetroparkova u koje IKEA ulaže širom sveta - kaže Mehandžić Đurđić.

Robna kuća IKEA Beograd deo je ovih napora. Solarni paneli pokrivaju jednu trećinu površine krova objekta u Bubanj potoku, a PV elektrana napaja između 10% i 20% potrošnje električne energije, u zavisnosti od doba godine i količine sunčeve energije. Svo unutrašnje i spoljno osvetljenje isključivo je LED, za hlađenje i grejanje robne kuće koriste se geotermalne pumpe, a dodatnu uštedu energije postižemo i pametnim sistemom upravljanja zgradom.

- Istovremeno želimo da se udružimo s našim kupcima i pomognemo da svi zajedno živimo energetski efikasnije. Zato nudimo inspiraciju i rešenja za uštedu energije kod kuće, a jedan od načina da to učine i svakog meseca potroše i do 85% manje energije na osvetljenje jeste da kod kuće imaju samo LED rasvetu. Bela tehnika koju nudimo u našem asortimanu, poput šporeta sa indukcionom pločom, frižidera i zamrzivača, mogu pomoći da se kod kuće štedi energija svaki dan. Naš asortiman nudi i brojne druge energetski održive opcije jer verujemo da naši kupci stalno traže načine da uštede i istovremeno žive zdravije i održivije - kaže Jovana.

foto: Youtube Printscreen

TIM UN U SRBIJI

PODRŠKA NAŠOJ ZEMLJI U POVEĆANJU ENERGETSKE EFIKASNOSTI

U ostvarivanju Cilja održivog razvoja 7 (Osigurati dostupnu, pouzdanu i održivu i modernu energiju za sve), Tim UN pruža podršku Vladi Republike Srbije i Ministarstvo rudarstva i energetike kako bi se unapredio sistem energetskog menadžmenta i efikasnije primenio Zakon o efikasnom korišćenju energije u lokalnim samoupravama. Ministarstvo i Tim UN partnerski sarađuju u sprovođenju dva projekta ukupne vrednosti preko 45 miliona dolara, koje finansira Globalni fond za zaštitu životne sredine. Ovi projekti imaju u fokusu povećanje energetske efikasnosti i veću upotrebu obnovljivih izvora energije u Srbiji. U okviru projekta koji je fokusiran na energetsku efikasnost, tim UN podržava uvođenje sistema energetskog menadžmenta u preko 30 opština i gradova širom Srbije, što uključuje i softver za stalno praćenje, analizu i izveštavanje o potrošnji vode i energije u javnim zgradama i objektima. Podrška lokalnim samoupravama obuhvata pomoć u pripremi programa energetske efikasnosti i godišnjih izveštaja o postizanju ciljeva uštede, obuku osoblja u javnim zgradama da koristi i unosi podatke u Informacioni sistem za energetski menadžment ISEM, sastavlja inventare kotlovskih postrojenja u javnim zgradama, kao i obuku za efikasno finansiranje projekata za generisanje energije iz biomase. Sve ove aktivnosti deo su petogodišnjeg Okvira razvojnog partnerstva (2016-2020) između Vlade Republike Srbije i Tima Ujedinjenih nacija.

J. PRONIĆ - S. TOMČIĆ - M. RADENKOVIĆ

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track