SUNCE JE ENERGIJA BUDUĆNOSTI: Zašto je Srbija ne koristi?
Foto: Kurir

Cilj broj 7 Agende UN održivog razvoja 2030. Dostupna i obnovljiva energija

SUNCE JE ENERGIJA BUDUĆNOSTI: Zašto je Srbija ne koristi?

Održiva budućnost -

Zbog povećanja cena fosilnih goriva, kao i zbog jačanja svesti o potrebi očuvanja životne sredine, sve više raste interes za korišćenje Sunčeve energije

Solarna energija je energija koju primamo od najvećeg izvora energije na Zemlji - Sunca. Sunčevo zračenje je odgovorno i za konstantno obnavljanje energije vetra, morskih struja, talasa, vodenih tokova i termalnog gradijenta u okeanima. Već decenijama se solarna energija koristi za generisanje toplote u smislu zagrevanja vode, životnog prostora, a takođe i za hlađenje. Upotreba solarne energije ima višestruke prednosti. To je tih, čist i pouzdan izvor energije. Zbog povećanja cene fosilnih goriva, kao i zbog jačanja svesti o potrebi očuvanja životne sredine, sve više raste interes za korišćenje Sunčeve energije.

Zemlja u toku samo jednog sata dobija više energije od Sunca nego što ljudska populacija upotrebi za godinu dana. Količina Sunčeve energije koja stiže na površinu planete je ogromna, tolika da je u jednoj godini dva puta veća od svih Zemljinih neobnovljivih izvora energenata.

Promena klimatskog sistema

Istraživanja UNDP pokazuju da je u periodu od 1990. do 2010, broj ljudi koji imaju električnu energiju porastao za 1,7 milijardi, a sa porastom broja stanovnika u svetu, raste i tražnja za jeftinim energentima. Globalna ekonomija, koja počiva na fosilnim gorivima, i povećanje emisije gasova sa efektom staklene bašte drastično menjaju naš klimatski sistem. Posledice se vide na svakom kontinentu.

Međutim, došlo je do nove inicijative za podsticanje korišćenja alternativnih energenata. U 2011. obnovljivi energenti činili su više od 20 odsto proizvedene električne energije u svetu. Međutim, pošto svaki peti čovek i dalje nema električnu energiju, a s obzirom na rast potražnje, moraće da dođe do znatnog povećanja proizvodnje obnovljive energije u celom svetu.

SOLARNA ENERGIJA POGODNA ZA SPORTSKE HALE I BOLNICE

U Sekretarijatu za ekologiju u Beogradu kažu da su potencijali srpske prestonice za 30 do 40 odsto veći od gradova u Nemačkoj i Danskoj, koje su lideri u korišćenju solarne energije.

foto: Kurir

- Ova energija može se koristiti za dobijanje toplotne energije ili potrošne tople vode pomoću solarnih kolektora, kao i za dobijanje električne energije pomoću solarnih panela. Okvirno se može proceniti da se ove investicije isplate u periodu od pet do sedam godina, što zavisi od više faktora, među kojima su i vremenski uslovi. Najpogodniji za upotrebu solarne energije su javni objekti koji imaju potrebu za potrošnom toplom vodom i grejanjem bazena, kao što su sportski centri, zdravstveni objekti, objekti socijalne zaštite. Solarnu energiju u Beogradu koriste „Selters banja“, SRC „Tašmajdan“, SC „Olimp“, SC „Novi Beograd“, Dom zdravlja Novi Beograd. Postoje mogućnosti i namera da se instalacije za upotrebu ovog izvora energije izgrade i u sportskim centrima „Voždovac“, „Banjica“ i „Šumice“ - kažu u Sekretarijatu za ekologiju Beograda i dodaju da su kvote za subvencionisanu proizvodnju električne energije iz solarnih elektrana popunjene, a da procedura za subvencionisano dobijanje toplotne energije iz solarne još ne postoji.

Prepoznajući značaj obnovljive energije, Ujedinjene nacije su kao cilj broj 7 Agende održivog razvoja 2030. uvrstile dostupnu i obnovljivu energiju za sve, a Evropska unija se obavezala da će do 2020. godine povećati udeo obnovljive energije na 20% ukupne potrošnje i unaprediti energetsku efikasnost za 20%. Međutim, prošle nedelje Evropski parlament i članice EU u Briselu su se dogovorile da će ipak 32 odsto energije proizvoditi iz obnovljivih izvora, više nego što je to inicijalno planirano. Prema poslednjim dostupnim podacima iz 2015, 21,8% ukupne energije dolazilo je iz obnovljivih izvora. Ovim ciljevima, pored poboljšanja energetske efikasnosti, predviđeno je i da se smanji emisija ugljen-dioksida (CO2) za najmanje 20% u odnosu na 1990. godinu.

Istraživanja koja su sproveli iz Kineskog udruženja industrije fotonaponske opreme (CPIA) pokazuju da je ukupna snaga svetskih solarnih elektrana u 2017. godini povećana za čak 33,7%, odnosno na 405 gigavata (GW). Samo u Kini novoinstalirana snaga solarnih elektrana u 2017. iznosila je 53 GW, a njihova ukupna snaga dostigla je 130 GW. Ovi podaci pokazuju da je Kina po novoinstaliranoj snazi sunčanih elektrana na svetskom vrhu već nekoliko godina.

UJEDINJENE NACIJE

PODRŠKA ZA POVEĆANJE UPOTREBE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Doprinoseći ostvarenju ciljeva održivog razvoja broj 7, 9, 11 i 13, koji su usmereni na povećanje korišćenja obnovljive energije, podsticanje inovacija, stvaranje održivih gradova i zajednica i borbu protiv klimatskih promena, tim UN podržava Ministarstvo zaštite životne sredine u sprovođenju projekta „Lokalni razvoj otporan na klimatske promene“, koji finansira Globalni fond za životnu sredinu. Projekat pomaže razvoj i sprovođenje inovativnih ideja koje, između ostalog, uključuju upotrebu energije sunca za proizvodnju i čuvanje toplotne i električne energije, koja se dalje može koristiti za javno osvetljenje, grejanje i hlađenje objekata, navodnjavanje itd. Tako, na primer, jedna od ideja čiji dalji razvoj i primenu podržava projekat predviđa razvijanje aplikacije sa interaktivnom mapom i solarnim kalkulatorom, sa ciljem podizanja svesti građana, lokalnih vlasti i privrede o značaju, potencijalima, prednostima, kao i slaboj iskorišćenosti solarne energije. Na zadatim lokacijama izračunaće se koliko solarne energije može da se proizvede na godišnjem nivou u kilovat-časovima i kolika je to novčana vrednost kako bi korisnici mogli da te podatke uporede sa trenutnom potrošnjom električne energije i iznosom koji sada odvajaju iz svog kućnog budžeta. Biće formirana i baza podataka objekata čija se potrošnja energije, energenata i vode prati. Istovremeno, biće prikazano i očekivano smanjenje emisija ugljen-dioksida. Ova aplikacija će, pored korisnika u domaćinstvima, biti zanimljiva i industriji, velikim privrednim sistemima, kao i ugostiteljskim objektima i hotelima. Pored Solarnog kalkulatora, unutar Klimatskog inkubatora formiranog u okviru projekta, stručnu i mentorsku podršku i pomoć u pronalaženju izvora finansiranja dobiće i ideje poput VetroSuna (koji kombinuje energiju vetra i sunca), Solarnog pokretnog agregata, Koncentratora sunčeve energije i druge.

Sve ove aktivnosti deo su petogodišnjeg okvira razvojnog partnerstva (2016-2020) između Vlade Republike Srbije i tima Ujedinjenih nacija.

Srbija ne koristi potencijal

Prosečno Sunčevo zračenje u Srbiji je za oko 40% veće od evropskog proseka, ali i pored toga korišćenje Sunčeve energije za proizvodnju električne energije daleko zaostaje za zemljama Evropske unije. Stvaranje uslova za razvoj i funkcionalnost održivog tržišta fotonaponskih sistema je od velikog značaja za ekonomiju i očuvanje prirodne sredine u Srbiji.

Aleksandar Macura, direktor programa u RES fondaciji, kaže za Kurir da Srbija skoro uopšte ne koristi energiju Sunca i da su instalisani kapaciteti gotovo beznačajni.

- Ukupna instalisana snaga svih solarnih elektrana u Srbiji, ne samo onih koji koriste fid-in tarifu (podsticajne mere države), procenjuje se na 15 do 16 megavata (MW). To je maksimalna snaga koja može da se proizvede u jednom trenutku, a uglavnom je manja ili ne postoji uopšte, na primer tokom noći. Jedna elektrana na krovu od jednog kW snage može da proizvede recimo 1.100 kWh sati električne energije. To je toliko malo da možemo da kažemo da mi i ne koristimo sunčev potencijal koji je u Srbiji na stotine i hiljade puta veći - kaže Macura.

foto: Kurir

Neisplativo

On objašnjava da više niko nema pravo da napravi solarnu elektranu pod povlašćenim uslovima, jer je kapacitet od 10 MW, koji je država predvidela za tu vrstu podsticaja, bio ograničen i brzo iscrpljen.

- Ta kvota je popunjena čim je objavljena i verovatno neće biti proširivana. To znači da investitor koji bi želeo da izgradi solarnu elektranu ne može da dobije podsticajnu cenu. Što se građana tiče, u ovom trenutku cena električne energije je takva da je ugradnja solarnih panela isplativa samo ako ulaze u crvenu zonu. Oprema košta oko 1.000 evra po kW instalisane snage, a svaki krov može da primi najmanje dva kW, što znači da je potrebno 2.000 evra samo za opremu. To nije dovoljno za sve potrebe jednog domaćinstava za električnom energijom. U ovom trenutku u manjim preduzećima je ta priča nešto isplativija, ne samo zato što plaćaju skuplju struju nego i zato što više struje troše danju. Problem je što su oba propisa koja regulišu ovu oblast, Zakon o planiranju i izgradnji i Pravilnik o radu distributivne mreže, nepotrebno stroga, što povećava troškove izgradnje solarnih elektrana - ističe Macura.

On dodaje da onaj ko proizvede više električne energije iz solarne elektrane nego što mu je potrebno, da bi mogao da je skladišti, treba da bude priključen na elektromrežu da bi mogao s njom da razmenjuje energiju, ali se to ne isplati.

- Kada proizvodite više energije nego što trošite, morate da smanjite proizvodnju, a da biste to znali, morate da kupite dodatni uređaj koji to prati. Znači, kupite uređaj da biste bacali energiju. To je sistem koji važi u Srbiji. Dva su ključna faktora zbog kojih je proizvodnja solarne energije neisplativa: s jedne strane niska cena struje, a s druge su dodatni troškovi zbog prestroge regulative - naglašava Macura.

PREDNOSTI SOLARNIH ELEKTRANA:

- podsticajna otkupna cena

- može da bude napravljena na zemljištu lošeg kvaliteta i male vrednosti

- mogućnost korišćenja krovova kuća, hala i javnih objekata za postavljanje panela

- laka i relativno brza izgradnja malih solarnih elektrana

- niski troškovi održavanja

M. Radenković- S. Tomčić - D. Glogonjac

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track