RAT PROTIV PLASTIKE: Presudna borba čovečanstva za životnu sredinu!
Foto: Shutterstock

Cilj broj 12 Agende Un za Održivi razvoj do 2030.

RAT PROTIV PLASTIKE: Presudna borba čovečanstva za životnu sredinu!

Održiva budućnost -

Od početka 21. veka proizvedeno je plastike koliko u prethodnih 100 godina, a prema nekim procenama, do sredine veka tražnja plastike u svetu biće utrostručena

Oko osam miliona plastičnog otpada pronađeno je u okeanima 2010. godine, a ukoliko se ništa ne promeni, više od 150 miliona tona plastičnog otpada završiće u okeanima do 2025. Ovi podaci Programa za zaštitu životne sredine Ujedinjenih nacija predstavljaju pretnju ne samo vodenim ekosistemima već utiču negativno i na zdravlje i skraćuju životni vek morskih životinja i ljudi.

foto: Printscreen

Izum plastike je promenio naše živote nabolje, možda najviše od bilo kog drugog izuma, igrajući značajnu ulogu u medicini, saobraćaju, ishrani, ona je olakšala putovanja u svemir i spasla život mnogih životinja. Međutim, početkom 20. veka, kada je njena proizvodnja postala toliko jeftina, počeli smo da proizvodimo stvari koje nam ne trebaju dugoročno. Danas više od 40% proizvedene plastike na svetu je za jednokratnu upotrebu. Plastika je postala problem onog momenta kada je odbačena završila na zemlji.

Zagađenje

Porast proizvodnje plastike uveliko je nadmašio naše mogućnosti da održimo korak sa uklanjanjem otpada i reciklažom, te ona neminovno završava u našoj okolini, dospevajući preko reka i mora do okeana, gde se najbolje vide razmere zagađenja plastikom.

Opasnost od korišćenja jednokratne ambalaže kao što su plastične kese i slamke leži i u tome što su suviše tanke i lake da bi se reciklirale, tako da obično završe u prirodi.

Kako se navodi u tematskom tekstu o plastici Nacionalne geografije Srbije, iako i dalje nema konkretnih dokaza da delovi plastike iz mora završavaju u ustima čoveka, činjenica jeste da su naučnici pronašli mikroplastiku (delovi manji od 5 mm) u 114 vodenih vrsta, od kojih više od polovine završava na našem tanjiru. Mikroplastika škodi ne samo vodenim životinjama nego i kornjačama i pticama. Mikroplastika ima i hemijske posledice jer slobodno plutajući zagađivači i teški metali plutaju površinom vode i izlivaju se na obale.

Istraživanja Svetske zdravstvene organizacije pokazuju da hemijska supstanca bisfenol A, koja je pronađena u mnogim plastičnim proizvodima, deluje slično kao ljudski hormon i veoma je štetna po zdravlje ljudi.

Bolesti

Čestice bisfenola iz plastičnih flaša ili konzervi mogu dospeti u ljudsko telo, a istraživanja su pokazala da to može biti uzrok oboljenja srca i krvotoka, kao i da raste rizik od šećerne bolesti. Kod beba, bisfenol A može da izazove poremećaj u razvoju. Evropska unija je zato 2011. godine odlučila da zabrani flašice za bebe koje sadrže bisfenol.

Od početka 21. veka proizvedeno je plastike koliko u prethodnih 100 godina, pokazuju podaci EU, a prema nekim procenama, do sredine veka tražnja plastike u svetu biće utrostručena.

- Ako ne promenimo način na koji proizvodimo i upotrebljavamo plastiku, do 2050. u okeanima će biti više plastike nego ribe - izjavio je prvi potpredsednik Evropske komisije Frans Timermans povodom usvajanja strategije za upravljanje plastičnim otpadom u januaru, sa ciljem da se do 2030. sva plastična ambalaža reciklira i ograniči jednokratna upotreba plastike.

Ujedinjene nacije su ovaj problem uvrstile u cilj broj 12 Agende UN za održivi razvoj 2030, čime su se obavezale da će do 2030. znatno smanjiti generisanje otpada i obezbediti održive oblike potrošnje i proizvodnje.

Uloga kompanija

Veoma je važno da velike kompanije preuzmu odgovornost za svoju proizvodnju, ali i da njihovi korisnici postanu svesni da njihov izbor može imati uticaja na životnu sredinu.

Aktivisti Grinpisa, međunarodnog udruženja ekoloških aktivista, navode da ključnu ulogu u čitavom problemu imaju oni koji promovišu i proizvode jednokratnu upotrebu plastike.

Neke od većih svetskih kompanija krajem prošle godine pokrenule su inicijativu za formiranje grupe koja će se baviti smanjenjem otpada u morima i okeanima. Naime, kompanije planiraju da uklone milione tona plastike iz mora i okeana i da je koriste za proizvodnju i pakovanje. Plan je da se oformi otvorena saradnička inicijativa koja će se zvati Nekst vejv (NextWave), koja će okupiti vodeće tehnološke kompanije kako bi plastiku prikupljenu iz okeana uključili u proizvodnju i na taj način smanjili izvornu potrošnju plastike u svom poslovanju i proizvodnom lancu.

Predviđa se da bi se ovom inicijativom sprečio ulazak više od tri miliona tona plastike u okeane, što odgovara težini 66 miliona boca za vodu.

foto: Hemofarm

Primeri dobre prakse

LEKOVI U AMBALAŽI OD RECIKLIRANOG KARTONA

Hemofarm je uveo reciklirani karton u proizvodnju ambalažnog (kutijice za lekove) i transportnog pakovanja. Naime, još od 2013. godine ova kompanija stalno teži da poveća zastupljenost recikliranog kartona i prešla je put skoro potpune zamene nerecikliranog za reciklirani karton. Tokom protekle godine procenat recikliranog kartona je dodatno uvećan, a bio bi još veći da određene regulatorne prepreke za OTC segment (preparate koji se izdaju bez lekarskog recepta) na pojedinim tržištima ne sprečavaju njegovu primenu. Pozitivno je i iskustvo jedne od kćerki kompanija STADA grupe iz Francuske, koja je tokom 2016. dobila državni podsticaj za korišćenje recikliranog kartona za pakovanje proizvoda koji su napravljeni upravo u Hemofarmu.

- Nismo stali na ovome. Hemofarm je finalizovao i punu primenu projekta smanjivanja utroška polipropilena u CRC zatvaračima (Child Resistand Closures - zatvarači koje deca ne mogu da otvore), uz godišnju uštedu od oko pet tona ove sirovine. Štaviše, budući da nam je cilj da uvek izađemo u susret potrebama svojih korisnika, radimo i više od onog što zakon od nas traži - u prilog tome, pored adekvatnog osnovnog obeležavanja proizvoda i uputstva o primeni, indikacijama, neželjenim dejstvima, Hemofarm svoje proizvode obeležava i Brajevom azbukom. Na ovaj način omogućavamo slepim i slabovidim osobama, bez razlike i izuzetka, komfornu primenu, uz punu dostupnost neophodnih informacija - kaže Dušan Stojaković, menadžer za održivi razvoj i korporativni marketing kompanije Hemofarm.

Zamena plastike

Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine, kaže za Kurir da su se svi veliki brendovi u ovom već prepoznali i da se smatraju odgovornim za stavljanje upakovanih proizvoda na tržište i da u tome vide moguć rizik po nivo svoje zarade.

- Najveći pokretači isključivanja plastike iz upotrebe jesu veliki trgovinski lanci. Najveći problem sa kojim se suočavaju trgovci u celoj Evropi, pa i kod nas, jeste čime zameniti plastičnu ambalažu koja se koristi za pakovanje hrane. Veliki je broj materijala koji se mogu koristiti kao zamena, a najznačajniji su: bioplasti (materijali dobijeni najčešće od kukuruza), baggase (nusproizvodi prerade šećera), morske alge, papir pogodan za reciklažu, kukuruzni skrob... - kaže Radović.

Evropska unija predvidela je da do 2030. sva proizvedena plastika bude 100% reciklirana, a da stepen reciklaže plastične ambalaže dostigne 55%. Do tada će se raditi na uvećanju udela na tržištu plastike sa osobinama biorazgradivosti.

foto: Shutterstock

Ulaganje

Dragan Stevanović, sekretar udruženja hemijske industrije iz Privredne komore Srbije, kaže da je jedino dugoročno rešenje smanjenje količine plastičnog otpada recikliranjem i većom stopom ponovne upotrebe.

- To je izazov sa kojim se građani, industrija i vlade moraju zajedno suočiti. Moramo ulagati u inovativne tehnologije kojima se štite građani i okolina, a istovremeno se zadržava konkurentnost industrije - kaže Stevanović i dodaje da sektor plastike u EU zapošljava 1,5 miliona ljudi i godišnje ima promet od oko 340 milijardi evra.

- EU svake godine generiše 25 miliona tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30% prikupi i reciklira. U Srbiji oko 2.054 privredna društva posluju u sektoru plastike (od koji je 150 proizvođača plastičnih kesa), svaka druga firma je izvoznik, a skoro svaka treća ostvaruje neto suficit u svojoj međunarodnoj trgovini. Plastični proizvodi plasiraju se u 80 različitih zemalja i čine oko 10% ukupno generisanog otpada - ističe Stevanović.

foto: Printscreen

Suočena sa sve većim zagađenjem životne sredine, Evropska komisija je početkom godine donela evropsku strategiju za upravljanje plastičnim otpadom. Ovom strategijom postavljen je cilj da se do 2030. sva plastična ambalaža reciklira, da se ograniči i po mogućnosti potpuno ukine jednokratna upotreba plastike i da se, gde je moguće, ukine korišćenje mikroplastike (plastičnih proizvoda manjih od pet milimetara), kao i da se zaustavi bacanje plastičnog i drugog otpada u more. Potpredsednik evropske komisije Jirki Katainen, nadležan za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost, nedavno je izjavio da se ovom strategijom za plastiku postavljaju temelji nove cirkularne ekonomije u koju je uključena plastika.

- Tako će se smanjiti količina plastičnog otpada na kopnu, u vazduhu i moru, pa će se stvoriti nove prilike za inovacije, konkurentnost i otvaranje visokokvalitetnih radnih mesta. To je izvrsna prilika da evropska industrija zauzme vodeći položaj na svetskom nivou na području novih tehnologija i materijala, a potrošači će lakše moći da donose odluke koje su dobre za okolinu. Tako su svi na dobitku - kaže Katainen.

Ikea

EKOLOŠKI ODRŽIVE KUHINJE OD PLASTIČNIH BOCA

Naša planeta ubrzano postaje planeta otpada i IKEA već godinama nastoji da novim praksama u proizvodnji doprinese smanjenju upotrebe plastike i štetnih posledica po životnu sredinu, posebno okeane. Švedska kompanija je tako, na primer, još 1995. izbacila PVC iz gotovo svih proizvoda u svom asortimanu, pa se on danas koristi samo u nekoliko električnih uređaja.

foto: Ikea

Godinama unazad IKEA razvija načine da ne samo smanji upotrebu plastike u proizvodnji već i da reciklira postojeći otpad. U slučaju KUNGSBACKA kuhinjskih vrata, kao materijal se koriste reciklirane plastične flaše, od kojih se pravi tanka folija koja oblaže ivericu; za jedna vrata standardne veličine prosečno se iskoristi 25 flaša, dok za celu kuhinju taj broj dostigne njih 1.000. Kada je reč o stolici ODGER, 30% sirovine čini drvo iz obnovljivih izvora, dok je najmanje 55% preostalog materijala reciklirana plastika.

- Vrlo je važno da svi zajedno, uključujući i čitavu industriju i potrošače, vidimo plastiku kao proizvodni resurs. Ambicija kompanije IKEA je da od sredine 2020. u izradi svih naših plastičnih proizvoda koristimo isključivo recikliranu plastiku - kaže Jovana Mehandžić Đurđić, menadžerka za održivi razvoj kompanije IKEA za jugoistočnu Evropu.

Kurir / Dijana Glogonjac, Marina Radenković

Foto: Shutterstock, Hemofarm, Ikea, Printscreen

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track