CILJ BROJ 17 AGENDE UJEDINJENIH NACIJA ZA ODRŽIVI RAZVOJ DO 2030: Veliko čišćenje planete
Foto: Shutterstock

Partnerstvom do cilja

CILJ BROJ 17 AGENDE UJEDINJENIH NACIJA ZA ODRŽIVI RAZVOJ DO 2030: Veliko čišćenje planete

Održiva budućnost -

ODGOVORNO U subotu, 15. septembra, 380 miliona ljudi u 150 zemalja sveta učestvovaće u masovnom uklanjanju otpada! Svetski dan čišćenja najveća je ovakva društvena akcija koja će se odigrati u jednom danu

Odgovoran odnos prema našoj planeti odgovoran je odnos prema našoj sadašnjosti i budućnosti naše dece.

U toj akciji neophodno je angažovanje svih, javnog, privatnog i civilnog sektora, kao i pojedinaca.

foto: Shutterstock

Prepoznajući značaj višestranih partnerstava u dostizanju ciljeva održivog razvoja, Ujedinjene nacije su globalno partnerstvo za održivi razvoj svrstale u cilj broj 17 Agende UN za održivi razvoj do 2030. Neophodno je unaprediti globalno partnerstvo i upotpuniti ga partnerstvima koja mobilišu i dele znanja, stručnost, tehnologiju i finansijska sredstva kako bi se pružila podrška za postizanje ciljeva održivog razvoja u svim zemljama.

Zbog činjenice da sav otpad u morima i okeanima dolazi sa kopna, problem otpada podjednako pogađa sve zemlje, razvijene i nerazvijene. Svake godine milioni tona otpada dospevaju u prirodu i okeane.

foto: WCD

Bacanje otpada na smetlišta, divlje deponije i u prirodu ima veoma negativan uticaj na životnu sredinu i na zdravlje ljudi. Otpad koji pravimo i odlažemo ima neposredan uticaj na zemljište, vodu i vazduh, i uništava floru i faunu. Štetne hemikalije iz otpada preko zemljišta stižu do podzemnih voda, koje isparavanjem i čestim požarima na deponijama dospevaju u vazduh koji dišemo. Smeće koje se baca u reke takođe može da završi u odvodnim kanalima, što može biti pogubno kada dođe do poplava, a plastika u okeanima ubija podvodni svet i preko njega stiže na naše tanjire.

Iako se ne može negirati činjenica da na svetu postoji napor savesnih ljudi, organizacija i pokreta koji se bave zaštitom životne sredine, njihovi napori nisu dovoljni jer količine otpada koji proizvodimo nastavljaju da rastu sa porastom globalne populacije, koja se predviđa da će preći devet milijardi do 2050. Otpad završava svuda oko nas. Prenose ga vetar, voda i čovek, koji ne bira mesto za bacanje đubreta.

AMG

ZAPOSLENI U AKCIJI ZA PLANETU

Kao društveno odgovorna kompanija koja svoje poslovne uspehe ostvaruje na odgovoran način kako prema zajednici tako i prema životnoj sredini, svoje zaposlene podržavamo da učestvuju u svim akcijama koje doprinose viziji kompanije o dostizanju ciljeva održivog razvoja. Zaposleni u „Adrija medija grupi“ će sa svojim članovima porodice učestvovati u ovogodišnjoj akciji čišćenja planete, a sav sakupljeni plastični otpad biće doniran udruženju Živimo zajedno, čiji su korisnici osobe sa smetnjama u razvoju, koja svoje aktivnosti delom finansira iz prodaje sekundarnih sirovina, a sa kojima AMG već ima ostvarenu saradnju.

Ekološka bomba

Problem otpada je možda najvidljiviji i najrasprostranjeniji ekološki problem Srbije koji ozbiljno ugrožava zdravlje stanovništva. U Srbiji se organizovano skupi tek 80% komunalnog otpada, dok ostatak završi na divljim deponijama i u prirodi.

Prema podacima Eurostata, prosečan stanovnik EU proizvede 475 kilograma otpada godišnje, dok prosečan stanovnik naše zemlje proizvede od 350 do 400 kilograma otpada, od čega se do 5% reciklira, dok ostalih 95% završi na deponijama i u prirodi, dok se u EU u proseku reciklira i kompostira do 60% otpada, a na deponije se odloži samo 16% otpada.

Otpad i zagađenje otpadom prepoznati su kao veliki javni problem. Međutim, ljudi generalno imaju tendenciju da na otpad gledaju kao na tuđi problem, tako da se rešenja očekuju od vlada, agencija, lokalnih vlasti, industrije, kompanija itd. Potreba za saradnjom u rešavanju problema odlaganja otpada prepoznaje se samo u kriznim trenucima. Iako su na državnom nivou neki pozitivni koraci napravljeni, kao što je naplata kesa u svim većim trgovinskim lancima i uvođenje biorazgradivih kesa, te početak implementacije projekata vezanih za upravljanje otpadom, Srbiju čeka dug i težak posao na putu ka učlanjenju u Evropsku uniju. Prema izveštaju Fiskalnog saveta iz juna, Srbija je jedna od najzagađenijih zemalja u Evropi i biće potrebne investicije od preko osam milijardi evra.

foto: Printscreen

Preuzmimo stvar u svoje ruke

Projekat Svetski dan čišćenja (World Cleanup Day) organizuje Let's do it! - svetski masovni pokret pod pokroviteljstvom građana, koji je osnovan u Estoniji 2008. godine, kada se 50.000 ljudi ujedinilo da očisti čitavu zemlju za samo pet sati. Od tada, Let's do it! je preneo ovaj model - očistiti jednu zemlju u jednom danu - na ceo svet. Pokret broji skoro 120 zemalja i 20 miliona ljudi ujedinjenih oko ideje čišćenja ilegalnog otpada.

Projekat Svetski dan čišćenja od ove godine okuplja ljude iz 150 zemalja sveta sa zajedničkim ciljem - podizanje svesti o značaju očuvanja životne sredine i suprotstavljanju globalnom problemu otpada, tj. divljih deponija. Ideja je da se u jednom danu aktivira 5% čitave populacije na planeti i tako oformi najveća društvena akcija u istoriji čovečanstva.

Ove subote, 15. septembra, u 10 časova, Svetski dan čišćenja će početi na Novom Zelandu, a završiće se 36 sati kasnije na Havajima. Volonteri iz 150 zemalja će u jednom danu pokušati da očiste planetu u ovoj najvećoj svetskoj društvenoj akciji u borbi protiv otpada. U Srbiji akcija će započeti u 10 časova, uz učešće komunalnih preduzeća, civilnog i privatnog sektora na 50 lokacija u celoj zemlji, od čega na 20 lokacija u Beogradu. U Srbiji akciju organizuju JCI, „Trash Hero Beograd“ sa ekološkim pokretom „Let‘s do it!“, čiji nacionalni tim-lider Dušan Jakovljević, na pitanje kakva je zainteresovanost naših građana za akciju, za Kurir kaže:

- Naši građani su veoma pozitivni u odnosu na akciju. Na dan akcije uvek imamo više učesnika nego rukavica i ne možemo da ih odvojimo od otpada. Da ih pustimo, radili bi dan i noć! Zato se mi trudimo da ovo ne bude ad hoc akcija, nego pokret koji će trajati. U subotu ćemo okupiti oko pet hiljada ljudi, dok se na svetskom nivou planira učešće 5% svetske populacije, odnosno 380 miliona ljudi.

Svi zainteresovani za ovu akciju o lokacijama se mogu informisati preko Fejsbuk stranice Svetski dan čišćenja 2018.

- Ovo je vaša zemlja i zemlja vaše dece, sve što zagadite platiće vaša deca svojim zdravljem. Ekologija nije moda, ekologija je preventiva! - dodao je Jakovljević.

PRIMERI DOBRE PRAKSE

Imlek

PRIMER KOMPANIJE KOJA VODI RAČUNA O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

U skladu sa vrednostima koje neguje, kompanija „Imlek“ kontinuirano vodi računa o zaštiti životne sredine, što je i dokazala velikim brojem akcija ovog karaktera.

Ove godine, kompanija „Imlek obeležila“ je Svetski dan zaštite životne sredine volonterskom akcijom u kojoj su zaposleni učestvovali u razvrstavanju plastične ambalaže, sadnji aromatičnog bilja i pokretanju „Vrta pčela“, s obzirom na to da pčele spadaju u jednu od najugroženijih vrsta insekata.

foto: Promo

„Imlek“ smatra da zaposleni treba da budu informisani o značaju zaštite životne sredine, zbog čega je ovom prilikom za njih organizovala edukativno predavanje na tu temu. U prilog tome koliko „Imlek“ vodi računa o zaštiti životne sredine, govori i učešće u akciji smanjenja upotrebe jednokratnih plastičnih kesa, prilikom koje su potrošači uz kupovinu „Moja Kravica“ jogurta dobijali „Moja Kravica“ cegere.

Veliki uticaj na održavanje kvaliteta i zaštite proizvoda ima ambalaža. S obzirom na količinu ambalaže koju koristi, „Imlek“ kontinuirano radi na smanjenju ambalažnog otpada. Kako bi se pobrinuli da ambalaže potrošenih proizvoda ne završe na deponiji, „Imlek“ je na svoju ambalažu uvrstio robni znak „Zelena tačka“, međunarodno zaštićeni simbol kojim se garantuje da će potrošen proizvod biti recikliran.

Pored navedenog, „Imlek“ kontinuirano radi i na tehnološkom unapređenju proizvodnje i korišćenju najsavremenijih tehnika, kao i povećanju uštede energetske efikasnosti, čime se doprinosi smanjenju emisije štetnih materija iz fabrika.

foto: Shutterstock

Ploging - NOVI "ZELENI" SPORT IZ ŠVEDSKE

PLOGING

U Švedskoj se razvio novi zeleni trend zvani ploging, sakupljanje đubreta tokom rekreativnog trčanja. Sve što vam je potrebno jesu par udobnih patika i kesa za đubre! Osim što čini trening efektnijim jer vas primorava da se stalno saginjete ili, još bolje, čučnete, a trening postaje intenzivniji kako kesa postaje teža, ovim načinom rekreiranja brinete o životnoj sredini. Ukoliko ne možete da nam se pridružite u subotu na Svetskom danu čišćenja, možete otići u ploging! Prilično pametno, zar ne?

Kurir / M. Radenković

Foto: Shutterstock, Promo, Printscreen, WCD

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track