CILJ BROJ 2 AGENDE ZA ODRŽIVI RAZVOJ 2030: Ne hranu u kontejner
Foto: Shutterstock

OKONČATI GLAD

CILJ BROJ 2 AGENDE ZA ODRŽIVI RAZVOJ 2030: Ne hranu u kontejner

Održiva budućnost -

Nehumano Broj gladnih u svetu porastao je treću godinu zaredom. Samo u Srbiji se baci 250.000 tona hrane, kojom bi se moglo nahraniti pola miliona ljudi

Da li ste znali da čak trećina proizvedene hrane na svetu završi u smeću? Samo u Srbiji svaka osoba godišnje baci oko 35 kilograma hrane, u vrednosti od 20.000 dinara! Istovremeno, blizu milijardu ljudi na svetu ne može da priušti ni jedan jedini obrok tokom dana. Ljudi i deca u 21. veku umiru od gladi.

Da bi se ovo promenilo, svet mora da reaguje ujedinjeno, sa zajedničkim ciljem - da nijedan čovek i nijedno dete ne ode na spavanje praznog stomaka. Upravo je cilj broj 2 Agende za održivi razvoj 2030 posvećen misiji da se okonča glad, postigne bezbednost hrane, poboljša ishrana i promoviše održiva poljoprivreda.

foto: Shutterstock

Zabrinjavajuće

Na alarmantnost ovog globalnog problema upozorila je organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), a najsvežiji izveštaj koji je pripremilo pet agencija UN nije nimalo optimističan.

- Broj gladnih porastao je u svetu treću godinu zaredom. Tokom 2017. godine 821 milion ljudi bilo je u situaciji hroničnog nedostatka hrane, u odnosu na 804 miliona u 2016. To znači da je jedna od devet osoba na planeti gladna - navodi se u izveštaju „Stanje prehrambene bezbednosti i ishrane u svetu“, objavljenom pre mesec dana. Svedoci smo da i u našoj zemlji ima gladnih, koji svoj dnevni zalogaj traže preturajući po kontejnerima. Paralelno s tim, od hrane koja se baci u Srbiji moglo bi se nahraniti pola miliona ljudi.

Vlada Srbije je 2009. formirala Tim za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva, iz kog upozoravaju da 7,3 odsto stanovnika u Srbiji živi ispod linije apsolutnog siromaštva.

Banka hrane

POMOĆ ZA 220.000 LJUDI

Organizacija koja se trudi da se smanji broj gladnih u Srbiji i to posvećeno radi poslednjih 12 godina je udruženje Banka hrane. Predsednica udruženja Radmila Ivetić kaže da se ideja zasniva na širenju kulture davanja i deljenja, a glavna delatnost je prikupljanje poljoprivrednih i trgovinskih proizvoda od organizacija i kompanija. Banka hrane sarađuje sa više od 200 humanitarnih organizacija, a do sada su prikupili i podelili čak 3.400 tone hrane, u vrednosti oko 3,8 miliona evra. Hrana je stigla za 220.000 socijalno ugroženih ljudi širom Srbije.

- Banci hrane se mogu donirati svi dugotrajni proizvodi kao što su: ulje, šećer, so, pirinač, testenina, brašno i ostali proizvodi od žitarica, konzervirana hrana (sardine, paštete, mesni narezak, konzervirano voće i povrće), gotova kuvana jela, suhomesnati i kratkotrajni proizvodi koje možemo odmah isporučiti organizacijama koje imaju kuhinju i frižidere - priča Ivetićeva. Banka hrane prima i sredstva za čišćenje i ličnu higijenu, a iz bezbednosnih razloga nije moguće donirati sveže meso i ribu. Kroz projekte „Pomažemo da imaju i oni koji nemaju“, „Magični doručak“, „Novogodišnja kutija“ pomoć i obroci su upriličeni najugroženijim građanima.

Tim Vlade Srbije

- Naš tim je nadležan za jačanje kapaciteta vlade da razvija i sprovodi politiku socijalnog uključivanja zasnovanu na primerima dobre prakse u Evropi. Pružamo podršku resornim ministarstvima, uz redovne konsultacije sa organizacijama civilnog društva - navode iz Tima.

Slavica Đukić Dejanović, ministarka bez portfelja i predsednica međuresorne radne grupe za sprovođenje Agende za održivi razvoj 2030, kaže za Kurir da, kad je reč o iskorenjivanju gladi u našoj zemlji, veliku odgovornost imaju i lokalne samouprave.

- Ne bismo smeli da dozvolimo da iko bude gladan. Udaljena sela, gde je prisutna depopulacija, mogu da budu problematična. Na tome moramo da radimo. Jedinice lokalnih samouprava treba da imaju uvid preko centara za socijalni rad, Crvenog krsta i nekih drugih organizacija kakvo je stanje. Predsednik svake opštine u Srbiji kao što zna ko je u mestu najbolji investitor, mora da zna i ko je najugroženiji i da li ima onih koji su potencijalno gladni i da im pomogne - kaže Đukić Dejanović.

PRIMERI DOBRE PRAKSE

Kompanija „Delez Srbija“

NAJVEĆI DONATOR HRANE U ZEMLJI

Kolika je važnost pomaganja onima kojima je to najpotrebnije najbolje pokazuje projekat „Pomažemo da imaju i oni koji nemaju“ kompanije „Delez Srbija“, u okviru kog je u protekle tri godine socijalno ugroženim građanima donirano više od 3.000 tona voća i povrća.

foto: Promo

Svakoga dana 9.000 građana, korisnika Banke hrane iz 68 udruženja, dobija sveže voće i povrće iz „Maksija“, „Tempa“ i „Šop & go“ prodavnica širom Srbije. Nekima je to jedini obrok u toku dana.

- Svim našim korisnicima mnogo znače redovne donacije svežeg voća i povrća zbog nutritivnih sastojaka, pogotovo je važno što deca mogu redovno da unose kroz ovu hranu vitamine, a odrasli ih koriste i za pravljenje sokova, džemova i zimnice. Kvalitetnija i bolje balansirana ishrana svakako utiče na poboljšanje njihovog zdravlja i života uopšte - kaže Radmila Ivetić u ime Banke hrane Beograd.

Saradnja kompanije „Delez Srbija“ i Banke hrane traje više od 10 godina, zajedno se organizuju različite aktivnosti sa ciljem da se pomogne najsiromašnijim građanima Srbije i obezbedi hrana za njih.

- Mnogo mi je drago kad vidim sa kolikom željom i voljom naše kolege učestvuju u ovom projektu. Ponosni smo na njih jer svakoga dana pomažu svojim sugrađanima i što naši projekti u oblasti društvene odgovornosti utiču na bolje i kvalitetnije društvo - kaže Mirjana Jovašević, direktorka korporativnih komunikacija i održivog poslovanja kompanije „Delez Srbija“.

Carnex

BRIGA O NAJUGROŽENIJIMA JE MORALNA OBAVEZA

Učešće kompanija lidera na tržištu u pomaganju zajednice u kojoj živimo od krucijalne je važnosti za rešavanje problema u društvu i unapređenju kvaliteta života našeg okruženja. Zato je društveno odgovorno poslovanje jedna od osnovnih vrednosti kompanije Carnex, koja već punih šest decenija, koliko posluje, kontinuirano pomaže pojedinim institucijama širom Srbije i učestvuje u donacijama mnogim organizacijama.

foto: Promo

Kao lider u mesnoj industriji, Carnex je osnovne aktivnosti društvene odgovornosti usmerio na smanjenje gladi, siromaštva i rasipanje hrane. Samo prošle godine, Carnex je korisnicima udruženja Banke hrane donirao ukupno više od 22 tone proizvoda, u vrednosti od preko 100.000 evra, i time obezbedio bar jedan obrok za više od 240.000 ljudi.

Isto tako, potpisivanjem ugovora o donaciji narodnim kuhinjama sa Crvenim krstom 2016. godine, Carnex je u okviru Programa narodnih kuhinja obezbedio više od 45.000 obroka. Nesebično pomaganje najugroženijima i podizanje svesti o značaju ovakvih aktivnosti Carnex smatra svojom odgovornošću i moralnom obavezom.

Zato je dugogodišnja saradnja s humanitarnim institucijama od ključne važnosti u procesu smanjenja broja gladnih širom Srbije.

Kurir / Silvija Slamnig

Foto: Shutterstock, Promo

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track