CILJ 12 UN AGENDE ZA ODRŽIVI RAZVOJ 2030: Industrija ne sme da ugrozi prirodu
Foto: Shutterstock

Održivi oblici potrošnje i proizvodnje

CILJ 12 UN AGENDE ZA ODRŽIVI RAZVOJ 2030: Industrija ne sme da ugrozi prirodu

Održiva budućnost -

Do kraja 2030. godine treba znatno smanjiti stvaranja otpada tako što će se sprečavati ili smanjiti njegovo generisanje, odnosno tako što će se otpad prerađivati i ponovo upotrebljavati

Prepoznajući značaj održivih oblika potrošnje i proizvodnje, Ujedinjene nacije su upravljanje otpadom svrstale u cilj 12 Agende za održivi razvoj do 2030. godine, u kojoj se ističe da do kraja 2020. godine treba postići ekološki ispravno upravljanje hemikalijama i svim oblicima otpada tokom čitavog njihovog upotrebnog ciklusa, u skladu s međunarodnim okvirima, i znatno smanjiti njihovo ispuštanje u vazduh, vodu i zemljište kako bi se što više umanjili njihovi negativni uticaji na zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Pored toga, precizira se da do kraja 2030. godine treba znatno smanjiti generisanje otpada tako što će se sprečavati ili smanjiti njegovo generisanje, odnosno tako što će se otpad prerađivati i ponovo upotrebljavati.

Društveno odgovorna kompanija

KURIR NA 100 ODSTO RECIKLIRANOM PAPIRU

Dnevni list Kurir, kao najuticajniji na Balkanu, promoviše ekološku odgovornost i čuvanje prirodnih resursa. S obzirom na to da brinemo o održivoj proizvodnji i čuvanju životne sredine, novine se na 100 odsto recikliranom papiru štampaju već osam godina. U naše kancelarije uveli smo i kante za reciklažu papira, plastike i čepova. Sav prikupljeni otpad prosleđuje se udruženjima „Čep za hendikep“ i „Živimo zajedno“, koja sav prihod ostvaren prodajom ovog otpada ulažu u unapređenje položaja ljudi sa invaliditetom i osoba sa smetnjama u razvoju.

Ispod proseka

Iako je još 2009. uspostavljen pravni okvir za razvoj sistema upravljanja otpadom, u Srbiji se reciklira samo pet do 10 odsto otpada, dok se u Evropi reciklira oko 60 odsto. Upravljanje otpadom predstavlja jedan od najvećih i najskupljih izazova za Srbiju u procesu pristupanja EU.

foto: Shutterstock

U Srbiji namenski kontejneri za reciklažni otpad postoje samo u većim gradovima i nema ih dovoljno. Devedeset odsto otpada u Srbiji završi na deponiji u Vinči, gde neformalni sakupljači selektuju ono što može da se reciklira. Deponije u Srbiji su svakim danom sve veće, dok fabrike za reciklažu uvoze PET ambalažu za reciklažu. Komunalna preduzeća sakupe zanemarljiv procenat.

ČINJENICE

U Srbiji je u sektor prerade otpada potrebno uložiti oko 1,5 milijardi evra jer se sada 70 odsto odlaže na nesanitarne deponije

Za uklanjanje istorijskog otpada preduzeća „Zorka“, „Viskoza“, „Azotare“ i drugih i uklanjanja divljih deponija potrebno je oko 300 miliona evra

Za sanaciju rudarskog otpada potrebno je oko 200 miliona evra

Procena Fiskalnog saveta je da je za rešavanje prioritetnih problema u zaštiti životne sredine i komunalne infrastrukture godišnje potrebno izdvojiti oko 500 miliona evra, a razliku od oko 100 miliona trebalo bi da obezbede lokalne samouprave, javna i državna preduzeća

Te investicije su neodložne, a na njih nas obavezuje i Poglavlje 27 u procesu pridruženja Srbije EU

Srbija je među najzagađenijim zemljama u Evropi i u narednih 10 do 15 godina potrebno je da u zaštitu životne sredine i komunalnu infrastrukturu uloži oko 8,5 milijardi evra iz budžeta, rekao je nedavno predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović.

Procena Fiskalnog saveta je da je za rešavanje prioritetnih problema u zaštiti životne sredine i komunalne infrastrukture godišnje potrebno izdvojiti oko 500 miliona evra, a razliku od oko 100 miliona trebalo bi da obezbede lokalne samouprave, javna i državna preduzeća.

Filip Radović

UPRAVLJANJE OTPADOM NAJZAHTEVNIJI DEO POGLAVLJA

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Filip Radović kaže za Kurir da se u Srbiji godišnje generiše oko deset miliona tona otpada, od toga najveći procenat odlazi na pepeo energetskih postrojenja, to jest šljaku od uglja, koja iznosi negde oko osam miliona tona otpada.

- Pored toga, oko 200.000 tona je opasan otpad. Upravljanje otpadom je jedan od najzahtevnijih delova pregovaračke grupe 27, ali pored toga mi pristupamo tom poslu vrlo ozbiljno zato što želimo da imamo čistu životnu sredinu u Srbiji. Želimo da sačuvamo zdravlje naših građana, ali da istovremeno otvorimo i nova radna mesta - rekao je Radović.

Poglavlje 27

- Elektroprivreda Srbije (EPS) u narednih desetak godina moraće da u zaštitu životne sredine uloži oko milijardu evra - naveo je Petrović i istakao da su te investicije neodložne, a da na njih obavezuje i Poglavlje 27 u procesu pridruženja Srbije EU. Ako Srbija novac iz budžeta potroši na populističke mere, rizikovaće, prema njegovim rečima, da EU plati penale za zagađenje životne sredine.

Upravo će najskuplje biti uređivanje sistema upravljanja otpadom i otpadnim vodama, što će nas koštati pet milijardi evra.

PRIMERI DOBRE PRAKSE

Hemofarm

ODGOVORNOST PREMA ŽIVOTNOJ SREDINI KAO STIL POSLOVANJA

O zaštiti životne sredine obično se razgovara u onim kriznim situacijama kada se desi nešto loše i kada prirodu spasavamo od negativnog uticaja čoveka. „Hemofarm“ nastoji baš suprotno - da u svim aspektima poslovanja bude odgovoran prema životnoj sredini i da to čini preventivno!

foto: Promo

Dva su glavna motiva koja dele zaposleni u kompaniji - prvi je taj da ukoliko ne budemo više vodili računa o našem okruženju, budućnost postaje neizvesna; drugi je uslovljen činjenicom da i u Srbiji sve više osećamo posledice klimatskih promena, što svakako zahteva hitnu reakciju svih nas.

„Hemofarm“ je prošle godine ponovo oborio rekord u proizvodnji, ali je ostao dosledan svom cilju da smanjuje utrošak resursa u proizvodnim procesima, bez narušavanja kvaliteta proizvoda. U 2017. proizvedeno je ukupno 244 miliona pakovanja gotovih proizvoda ili, još slikovitije - 5,5 milijardi tableta.

Uz to, potrošnja struje i prirodnog gasa po jedinici gotovog proizvoda ostala je ista kao u 2016, kada je proizvodnja bila za 10 odsto manja. Dodatno, upotrebom recikliranog kartona za proizvodnju kutijica u koje je upakovano više od 80 odsto „Hemofarmovih“ proizvoda, kompanija je samo tokom prošle godine sačuvala 15.835 stabala, potrošnju vode je smanjila za količinu koju bi inače potrošila tokom 34 radna dana, dok je potrošnju električne energije smanjila za ukupno 40 radnih dana.

Telenor

ČUVAMO RESURSE U SVIM SEGMENTIMA POSLOVANJA

Za očuvanje životne sredine u Srbiji važno je da svaki građanin i svaka kompanija daju svoj doprinos. U „Telenoru“, tokom poslednjih 11 godina, energetska efikasnost, upravljanje otpadom, reciklaža i racionalizacija u potrošnji resursa utkani su u svakodnevno poslovanje.

foto: Promo

Zaposleni su aktivno uključeni u proces recikliranja, a kompanija brine i o odlaganju i reciklaži telekomunikacione opreme i elektronskih uređaja. Od 79 tona otpada generisanog prošle godine, reciklirano je 80 odsto, a u okviru toga u potpunosti je reciklirano 17 tona električnog i elektronskog otpada.

U protekloj godini, smanjena je potrošnja energije u poslovnim prostorijama za 10,2 odsto. U cilju smanjenja emisije ugljen-dioksida, broj avionskih putovanja smanjen je za 11 odsto, kao i potrošnja goriva službenih automobila. Kako bi svojim primerom skrenuo pažnju na očuvanje prirode, „Telenor“ od 2010. primenjuje najviši standard za zaštitu životne sredine - ISO 14001.

Promovisanjem digitalne razmene informacija i razvojem inovativnih rešenja za svoje korisnike, „Telenor“ znatno doprinosi uštedi energije i očuvanju životne sredine. Usluge poput elektronskog računa, dostave mesečnog računa na i-mejl adresu i plaćanja jednim klikom bez čekanja u redovima samo su neka od rešenja koja svakodnevno omogućavaju smanjenje uticaja na životnu sredinu.

Coca-Cola

UŠTEDA ENERGIJE I RESURSA KAO IMPERATIV

Za kompaniju koja je princip održivosti uvrstila u parametre uspešnosti, umanjenje uticaja na životnu sredinu predstavlja imperativ svakodnevnog poslovanja. Gotovo svaki poslovni korak, kompanija „Coca-Cola HBC Srbija“ procenjuje sa aspekta odgovornosti prema okruženju i upravo zahvaljujući tome, iz godine u godinu na globalnom, ali i lokalnom nivou ostvaruje sve bolje rezultate.

foto: Promo

Uz primenu najsavremenijih tehnologija, oslanjanje na alternativne izvore energije i izuzetan trud zaposlenih da ostavljaju što manji uticaj na okruženje, rezultati kompanije se s razlogom ocenjuju kao jedni od vodećih, u okviru Dau Džouns indeksa održivosti na svetskom nivou.

Samo u Srbiji tokom protekle decenije, smanjena je potrošnja vode po litru proizvedenog pića za 52 odsto, dok je potrošnja energije po litru proizvedenog pića smanjena za 51 odsto. Kompanija u saradnji sa dobavljačima i velikim trgovinskim lancima uvodi nove tehnologije i rashladne uređaje sa smanjenim uticajem na životnu sredinu, a više o sjajnim rezultatima tima u Srbiji u ovoj oblasti možete pročitati u okviru najnovijeg izveštaja o održivom razvoju na sajtu kompanije Coca Cola.

Eurobank

ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

Kao društveno odgovorna kompanija, Eurobanka posebnu pažnju posvećuje zaštiti životne sredine. Težeći stalnim poboljšanjima i sprovođenju ekoloških programa i inicijativa, banka je analizirala uticaj poslovanja na okruženje. Kao rezultat ove analize, izdvojile su se ključne inicijative na kojima je zasnovan Sistem upravljanja životnom sredinom.

Banka je usvojila interne procedure upravljanja čvrstim otpadom koje su usklađene s osnovnim principima upravljanja otpadom - smanjenje, ponovna upotreba i recikliranje. Odvajanjem, prikupljanjem i upravljanjem opasnim i neopasnim otpadom, banka je smanjila zagađivanje čvrstim otpadom. Aktuelan je i program recikliranja papira, plastike i istrošenih kertridža na svim lokacijama u Srbiji, kao i električnog i elektronskog otpada.

foto: Promo

Sistem upravljanja socijalnim i ekološkim rizicima u procesu odobravanja kredita implementiran je u skladu s međunarodnim standardima i najboljom praksom. Uvažavajući značaj smanjenja efekata emisije štetnih gasova, banka prati potrošnju električne energije i svih pratećih emisija.

Još od 2011. uvedena je usluga elektronskih izveštaja (e-Statements), tako da je ustaljena praksa zamene izveštaja štampanih na papiru izveštajima koji se dostavljaju u elektronskoj formi. Ova praksa smanjuje upotrebu papira i tonera i doprinosi ublažavanju uticaja na životnu sredinu stvaranjem otpada. Kulturu očuvanja životne sredine banka nastoji da prenese svojim klijentima, dobavljačima i zaposlenima.

U ovom kontekstu, nastavlja da razvija i primenjuje kriterijume očuvanja životne sredine pri proceni svojih dobavljača, dok zaposlenima daje preporuke na koji način mogu da doprinesu očuvanju životne sredine.

Kurir / Mina Branković

Foto Shutterstock, Promo

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track