Zahvaljujući podršci Nemačke, gradovi širom Balkana uz BFC poslovne sertifikate privlače tri puta više investicija
Foto: Novi Sad

Zahvaljujući podršci Nemačke, gradovi širom Balkana uz BFC poslovne sertifikate privlače tri puta više investicija

Održiva budućnost -

Podaci govore da gradovi koji su prošli složen proces sertifikacije i stvorili partnerstva između privatnog i javnog sektora i dobili sertifikat poslovne otvorenosti, privlače tri puta više investicija.

Kako se pridružiti gradovima koji su utrostručili nove investicije? Zenica, Tuzla, Banja Luka, Veles, Podgorica, NoviSad i Leskovac samo su neki od gradova kojima su dodeljeni sertifikati poslovne otvorenosti - BFC(Business Friendly Certificate). U poređenju sa nesertifikovanim gradovima i opštinama, po podacima studije iz prethodnih godina, BFC gradovi privlače tri puta više investicija.

Ova mreža je uspostavljena uz izdašnu podršku GIZ i projekta Otvorenog regionalnog fonda - Modernizacija opštinskih usluga. Ovakav način osigurava dugoročno investiranje u opštine sa BFC sertifikatima, a istovremeno stvara razvojna partnerstva između privatnog i javnog sektora, develoPPP.de program. Program je samo jedan od niza instrumenata saradnje sa firmama uključenim u praktičan rad BFC mreže i sastavni je deo celokupne mreže. Na ovaj način doprinosi se već postojećim privatnim investicijama, dok se istovremeno kroz program razvojne saradnje pruža tehnička i savetodavna pomoć. Krajnji cilj ove incijative je poboljšanje i harmonizacija poslovnih uslova u regionu, jačanje investicijske reputacije regiona, ekonomske saradnje i održivog razvoja. Sada u regionu postoji zdrava konkurencija, što ohrabruje dalja ulaganja domaćih i stranih privatnih firmi. Na ovaj način pomaže se otvaranju novih radnih mesta i jača kupovna moć građana. Gradovi i opštine, istovremeno, ostvaruju veći priliv prihoda.

GIZ podržava angažman privatnih firmi iz regiona kroz develoPPP.de program. Finansijska sredstva obezbeđuje Nemačko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), s ciljem većeg uključivanja privatnog sektora u razvojne inicijative i poslovne mogućnosti. Cilj programa je da spoji inovativne ideje firmi sa komercijalnim interesima, uz dugoročnu korist za domaće stanovništvo.

Dobar primer su firme SEKOPAK iz Srbije, EKOPAK iz Bosne i Hercegovine i PAKOMAK iz Severne Makedonije koje su nedavno započele zajednički projekat kako bi omogućile finansijski efikasne lance reciklaže stakla u ovim zemljama. Zajedno sa partnerima iz BFC mreže iz Jugoistočne Evrope, projekat će razviti i testirati opštinske modele za uspostavljanje odgovarajućih sistema prikupljanja otpadnog stakla. Na osnovu rezultata, sačiniće se smernice sa najboljim iskustvima i distribuirati ostalim opštinama u regionu.

Violeta Belanović-Kokir, generalna direktorka SEKOPAK-a kaže da oni smatraju da je strateška saradnja sa GIZ-om na ovom projektu izuzetno korisna za dalje jačanje sistema prikupljanja staklenog otpada u Srbiji.

- Tokom ove prve godine implementacije projekta, stvorili smo osnovu za poboljšanje postojećeg sistema prikupljanja stakla. Kroz regionlani pristup, razmenićemo iskustva sa ostalim partnerima i razviti najbolja rešenja za naše zemlje, kaže ona.

Još jedan primer je i nemačka firma ALBA koja je 1999. godine otvorila firmu za reciklažu otpada u Zenici i postala pionir u regionu u modernim sistemima reciklaže pri upravljanju otpadom. Firma je otvorila 144 nova radna mesta i uz podršku GIZ-a, u Zenici su nedavno uspostavljena različita moderna sabirna mesta za opasan otpad, podržavajući na taj način aktivnosti firme i opštine na zaštiti okoline.

Firma Hydro-Comp Enterprises Ltd. (HCE) sa Kiprazajedno sa GIZ-om sprovodi veliki petogodišnji IT projekat pružanja tehničke pomoći i izgradnje kapaciteta u upravljanju vodosnabdevanjem u svih šest ekonomija Zapadnog Balkana. Ovaj zajednički projekat, doprinosi boljem upravljanju postojećom imovinom javnih vodovoda u regionu, uključujući i pitanje gubitka vode. Javna vodovodna preduzeća kojima su potrebne kapitalne investicije za modernizaciju, učešćem u programu, bolje su pripremljena i imaju lakši pristup investicijama.

Tokom leta 2019. godine, GIZ je uspostavio Regionalni servisnicentar za saradnju sa privatnim sektorom u Jugoistočnoj Evropi, sa sedištem u Sarajevu, koji promoviše GIZ instrumente pomoći regionu, sa posebnim fokusom na "develoPPP.de" programima, dostupan domaćim i evropskim firmama. Sve projektne ideje prolaze kroz proces selekcije na bazi utvrđenih kriterijuma. Ukoliko je projekat odabran, tehničku podršku i dodatna sredstva (u proseku do 50% projektnih troškova) može osigurati GIZ. Projekti u sklopu develoPPP.de programa kreću se u iznosu od 100.000 do dva miliona evra, uz trajanje projekta do tri godine.

Još uvek se ne mogu predvideti sve posledice pandemije COVID-19, ali već je vidljivo da se privatni sektor na Zapadnom Balkanu suočava sa ogromnim teškoćama. Dramatičan pad izvoza i potražnje, posebno u automobilskoj industriji, nejasna budućnost turizma, sedmicama prazni radni stolovi, predstavljaju ogroman izazov za mnoge firme u regionu.

Regionalni servisni centar i dalje će nastaviti sa saradnjom u regionu kako bi podstakao učešće privatnog sektora u oblastima gde se nadopunjuju poslovne mogućnosti i razvojni ciljevi.

Kurir..rs/Tanjug

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track