ZELENA TRANZICIJA JE KLJUČNA U PROCESU EVROINTEGRACIJA: Potreban nam je sveukupan „ZELENI OPORAVAK“!
Foto: Shutterstock

U susret Re – set summitu

ZELENA TRANZICIJA JE KLJUČNA U PROCESU EVROINTEGRACIJA: Potreban nam je sveukupan „ZELENI OPORAVAK“!

Održiva budućnost -

Praćenje kvaliteta vazduha, bezbedna pijaća voda, upravljanje otpadom, osavremenjivanje elektrana, masivne investicije u borbu protiv poplava, samo su neki od projekata koje je EU finansirala u Srbiji

Kako će Zapadni Balkan najbrže modernizovati svoje privrede i ekonomije, i koju ulogu u tome ima proces digitalne transformacije? Šta se obezbeđuje planom ekonomskih investicija koji je Evropska komisija nedavno propremila za Zapadni Balkan, a kojim se obezbeđuje 9 milijardi evra bespovratne pomoći? Kako da ubrzamo zelene tranzicije?

Na ova i druga važna pitanja, uoči Re-set Summita, razgovarali smo sa šefom Delegacije EU u Srbiji Semom Fabricijem i ambasadorom Nemačke u Srbiji Tomasom Šibom.

- Ovaj investicioni paket strukturiran je oko 6 izuzetno važnih oblasti: održivi transport, čista energija, životna sredina i klima, digitalna budućnost, privatni sektor i ljudski kapital. Plan se ne finansira samo sa 9 milijardi evra u vidu bespovratne pomoći, već i kroz novu finansijsku garantnu šemu EU za Zapadni Balkan koja će moći da podrži investicije u tom periodu od 20 milijardi evra. Kada saberete bespovratnu pomoć i investicionu šemu, dolazite do plana EU vrednog skoro 30% ukupnog BDP Zapadnog Balkana, koji je 100 milijardi evra. U ovom periodu očekujemo privredni rast od 3 do 5% za ceo region – navodi ambasador Fabrici.

Ekonomsko-investicioni plan (EIP) podeljen je u 10 zasebnih tematskih celina, i svaka ima spisak utvrđenih projekata.

foto: Marina Lopičić

- Sve inicijative su regionalnog karaktera, što znači da imaju regionalni uticaj i zahtevaju regionalno učešće. To je plan koji je usmeren ka ekonomskoj regionalnoj integraciji. Uz plan ide i Zelena agenda za Zapadni Balkan, u skladu sa Evropskim zelenim dogovorom. Nudi način kako da se ide korak napred u zelenoj tranziciji, klimatskim promenama, smanjenju gubitka biodiverziteta i politikama protiv preterane eksploatacije resursa i zagađenja. Posebna pažnja će biti usmerena na obavezu EU da dostigne klimatsku neutralnost do 2050. Ovo je do sad neviđeni investicioni plan za podsticaj daljeg razvoja Zapadnog Balkana u narednim godinama. Vrlo sam pozitivan po ovom pitanju i nadam se da će i region videti kako će se pretvarati u konkretnu realnost u narednih par godina – ističe ambasador Fabrici.

Kada je reč o moderizaciji privreda Zapadnog Balkana, ali i uloge zelene tranzicije, ambasador Fabrici navodi da se do toga stiže najpre maksimalnim iskorišćenjem sredstava EIP-a za brzo postizanje regionalne dimenzije.

- Još uvek postoji nekoliko uskih grla koje treba ukloniti da bi se stiglo do regionalne razmere. Primera radi, neće biti dovoljna izgradnja novih puteva ako kamioni ostanu zaglavljeni satima na granicama zbog carine, ili promovisanje prekogranične e-trgovine bez dovoljne digitalne povezanosti. Drugo, ubrzavanjem i produbljivanjem strukturnih reformi. Na primer, liberalizacija špediterskih usluga u železničkom saobraćaju ili sprovođenje bezbednosti na putu i regionalnog održavanja puteva i reformi za jačanje okvira vladavine prava, koja je ključna za evropske i globalne investitore kada prave svoje poslovne planove.

foto: Kurir

To je ključ u novom ekonomskom scenariju gde će lanci vrednosti biti kraći. Trgovinski i investicioni tokovi Srbije se kreću od 60% do 75% sa EU. Dalja i potpuna integracija sa jedinstvenim tržištem EU je glavna prilika za promenu brzine – ističe naš sagovornik.

On navodi da je „Srbija postigla napredak u razvijanju funkcionalne tržišne ekonomije i čvrsto je ostala posvećena održavanju makroekonomske stabilnosti“ i napominje da će EU nastaviti da podržava reformski proces.

- Zelena tranzicija je ključna u procesu evrointegracija. Treba nam sveukupno „zeleni oporavak“ da povežemo naš oporavak od ekonomskih posledica pandemije sa rešavanjem planetarnog ekološkog i klimatskog hitnog pitanja. „Zeleni oporavak“ ne znači pravljenje ustupaka između privrednog rasta i životne sredine. EU je već vrlo aktivna u ovoj oblasti sa Srbijom, sa više od 600 miliona evra koje je EU donirala. Praćenje kvaliteta vazduha, bezbedna pijaća voda, upravljanje otpadom, osavremenjivanje elektrana, masivne investicije u borbu protiv poplava – spektar projekata koje je EU finansirala u Srbiji je već opsežan. Region Zapadnog Balkana treba da utka zeleni element u svoje planiranje i trošenje. U Srbiji željno očekujemo usvajanje zakona o klimi i strategije o maloj emisiji ugljenika.

foto: Beta/Kancelarija za saradnju sa medijima Vlade Srbije

Sa druge strane, I ambasador Nemačke u Srbiji Tomas Šib govoreći o EIP za obnovu Zapadnog Balkana, takođe je uveren je da će on Srbiji doneti značajne benefite.

- Obim paketa iznosi 9 milijardi evra, a krajnji cilj je da se mobiliše iznos od 20 milijardi evra. Nemačka će se i tokom svog predsedavanja Savetu Evropske unije založiti da se adekvatne mere iz ovog paketa brzo sprovedu – kaže ambasador za Kurir i dofdaje da su nedavno Nemačka i Srbija dogovorile pojačanu saradnju radi poboljšanja poslovnog ambijenta u Srbiji.

- Deklarisani cilj jeste jačanje takozvanih lanaca snabdevanja i veza Srbije sa unutrašnjim tržištem EU. Ovo treba da doprinese da Srbija kao investiciona destinacija za investicije postane još atraktivnija i da se ekonomska klima dalje unapredi. U bilateralnoj saradnji sa Srbijom želimo veću pažnju da posvetimo „održivosti“ i da pružimo podršku za tzv. „Green deal“ koji je predložila EU. U EIP Evropske unije su konkretizovani projekti koji će doprineti smanjenju emisije ugljendioksida u regionu, postizanju klimatskih ciljeva i na kraju poboljšanju zdravlja građana u regionu. Predviđeno je da se veliki deo sredstava uloži u obnovu zgrada, za poboljšanje njhove energetske efikasnosti. Trenutno se troši 40 % ukupne potrošnje energije u regionu na grejanje u objektima. Veliki deo te energije je izgubljeno, a moglo bi da bude ušteđeno uspostavljanjem minimalnih standarda. Nemačka već dugo podržava tu oblast u okviru svoje bilateralne ekonomske saradnje kroz projekte povećanja energetske efikasnosti u zgradama – kaže ambassador Šib.

UZ POMOĆ EU

Šib: Srpska privreda će prebroditi uzbirkanu vodu

Privremena projekcija 2020, koju je nedavno objavilo nemačko Savezno ministarstvo za ekonomska pitanja, pokazuje da recesija nije bila tako ozbiljna i da će oporavak biti brži od očekivanog. Zanimalo nas je šta to znači za Srbiju?

- Srpska privreda je tesno povezana sa ekonomijom zemalja članica EU, odakle se razvojne tendencije neposredno odražavaju na privredni život Srbije. Nesporna je činjenica da se srpska ekonomija do sada relativno dobro borila sa krizom. Međutim, potpuno je jasno da kriza još nije prošla, no ja sam ipak optimista da će, na kraju i uz podršku EU, biti moguće da brod srpske privrede sigurno prebrodi uzburkanu vodu – naveo je ambasador Šib.

POMOĆ PRI DIGITALNOJ TRANSFORMACIJI

Inovacije su ključ za unapređenje konkuretnosti

Ambasadora Fabricija smo pitali i šta je sa digitalnom transformacijom Srbije: kako EU podržava ovaj sektor u Srbiji i kako to može da doprinese srpskoj privredi u budućnosti?

- Modernizacija svake privrede tesno je povezana sa unapređenjem konkurentnosti na nivou preduzeća kako bi mogla da se nadmeću na regionalnom, EU i svetskom nivou. Inovacije proizvoda i procesa predstavljaju ključ za unapređenje konkurentnosti pojedinačnih preduzeća, ali i nacionalne ekonomije. Zato EU daje značajnu podršku Fondu za inovacionu delatnost Srbije. Podržano je više od 900 domaćih MSP i 200 njih je dobilo bespovratnu pomoć, naročito za podršku digitalnim tehnologijama. Dobar primer je podrška EU projektu digitalne farme sa Biosense institutom u Novom Sadu, centrom međunarodne izvrsnosti u istraživanju IKT rešenja za pametnu poljoprivredu. Veoma mi je drago bilo da vidim da Indeks inovativnosti EU za 2020. prepoznaje snažne rezultate Srbije u poređenju sa EU sa rastom od 13,2% u proteklih par godina, posebno zahvaljujući snažnom povećanju rezultata u penetraciji širokopojasne mreže i povećanom broju MSP koja su uvela inovativne proizvode.

Ovaj tekst predstavlja najavni deo serijala konferencija pod nazvom Re-set summit, koji organizuje AMG u strateškom partnerstvu sa Privrednom komorom Srbije od 16. 11. Do 27. 11.

Više o tome pogledajte na sajtu konferecije

Kurir.rs/ Jelena Vukić Foto: Shuttestock

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track