ODRŽIVA BUDUĆNOST 2021: Planetu moramo učiniti boljom
Foto: Kurir

održiva budućnost

ODRŽIVA BUDUĆNOST 2021: Planetu moramo učiniti boljom

Održiva budućnost -

Našu planetu smo pozajmili od prethodne generacije, moramo se truditi da je u dobrom stanju ostavimo i budućim pokolenjima, a taj cilj je moguć uz poštovanje principa održivosti

Da li nam se ukazala istorijska prilika za održivu budućnost koju ne smemo propustiti? I kako ta nova postavka i model treba da izgledaju? Šta mi možemo da uradimo?, ovo su samo neka od pitanja o kojima su relevantni sagovornici, stručnjaci u svojim oblastima, govorili na poslednjoj konferenciji u okviru Re-set samita.

CEO Western Balkans Consulting Globala (WBCG) Dušan Vasiljević na početku prvog panela MINISTARSTVO ZA ODRŽIVI RAZVOJ, koji je moderirao, istakao je da se tokom dve nedelje na Re-set samitu vodio veliki broj zanimljivih diskusija i da su izvedeni važni zaključci koji upućuju na to da nam je potreban novi model, nova postavka, jer prethodni model nije održiv i ne obezbeđuje stabilnost.

On je na početku upitao učesnike panela koji je put kojim Srbija može da izađe iz globalne ekonomske krize.

Stalna koordinatorka UN u Srbiji Fransoaz Žakob rekla je da UN neprestano traže način da učine svet i planetu boljim.

- Imamo mnogo posla pred nama da ispunimo Agendu 2030 - rekla je Žakob i naglasila da je najvažnije ulagati u obrazovanje i edukaciju dolazećih naraštaja. UN, prema njenim rečima, podržava sve članice kako bi implementirale dostignuća održivog razvoja.

- Samo 10 odsto u Srbiji zna šta je održivi razvoj, dok 60 odsto nikad nije ni čulo. To je snažna poruka za nas i mi sad imamo zadatak da dopremo do svih građana - rekla je Žakob i naglasila da je posebno važno informisati svaku zajednicu i porodicu.

Ona je navela da je dužnost UN da svakodnevno sa Srbijom radi na ekološkoj tranziciji.

- Za pet godina možemo da pokažemo progres - smatra Fransoaz Žakob.

Programski menadžer za životnu sredinu i borbu protiv klimatskih promena pri Delegaciji EU u Srbiji Antoan Avinjon rekao je da je dobar trenutak za razgovor o održivoj budućnosti jer nova Vlada Srbije podrazumeva i novu energiju.

- Planetu smo pozajmili od sledeće generacije. To je važan princip za nas - rekao je Avinjon i dodao da Delegacija EU ima dobru sliku o stanju u Srbiji na osnovu brojnih izveštaja.

- Srbija sada mora biti uključena u akcioni plan - kaže Avinjon i dodaje da, prema izveštajima, u Srbiji postoji mnogo stvari koje treba poboljšati što se ekoloških standarda tiče i kao primer je naveo loše stanje vode Dunava.

Treba jasno identifikovati probleme i zajedno raditi na rešenju, smatra on.

- To je pre svega uloga Vlade Srbije i medija. Ljudi nisu ni svesni ovakvih problema jer se mejnstrim mediji ne bave time. Koji to roditelji žele da im deca udišu loš vazduh? Ispuštanje gasova u Smederevu, recimo, treba da natera ljude da reaguju - navodi Avinjon i dodaje da je potreban naučni prilaz problemu.

foto: Vladimir Šporčić

Bolji uslovi života

Moderator drugog panela ODRŽIVA EKONOMIJA I POSLOVANJE OD 2021. bio je direktor programa RES Fondacije Aleksandar Macura.

- Godina 2021. je ona u koju smo svi zagledani. Imajući u vidu šta nam je ova godina donela, jedva čekamo da se završi. Međutim, treba da budemo optimisti i da na budućnost gledamo kao na niz prilika koje treba da iskoristimo - naveo je Macura, ističući da u prošlosti postoje podešavanja koja treba da uvažimo ako se već resetujemo na nove načine poslovanja.

On je naglasio da održivost mora da bude ugrađena u osnove poslovanja i da su ljudi tako razmišljali još u 16. veku.

Zatim je zamolio učesnike panela da objasne kako su njihove kompanije odgovorile na krizu izazvanu pandemijom koronavirusa.

Direktor sektora za odnose s javnošću i komunikacije Coca-Cole HBC Srbija Nina Elezović istakla je da je kompanija iskoristila priliku da se još bolje poveže sa zaposlenima.

- Paralelno, kreirali smo i niz digitalnih servisa za kupce kako bismo olakšali poslovanje. Na kraju, ali jednako važno, fokusirali smo se na politiku održivog poslovanja i zaštitu životne sredine, radeći paralelno na unapređenju ambalaže i smanjenju emisije ugljen-dioksida. Politika održivog razvoja sada ima veću ulogu nego ranije - rekla je Elezovićeva.

Menadžer za održivi razvoj i korporativni marketing Hemofarma dr Dušan Stojaković naveo je da je Hemofarm tokom pandemije shvatio da postoje tri stuba zdravlja.

- Poslednji stub je naš radnik u proizvodnji. Ako naša proizvodnja zakaže, to će osetiti ceo sistem javnog zdravlja. Mi smo organizovali rad u četiri smene uz sve mere zaštite - rekao je Stojaković.

Menadžerka korporativnih poslova Apatinske pivare Slobodanka Cucić istakla je da je više nego ikada ranije potrebno da se zaposleni edukuju i zaštite kako bi se sačuvalo zdravlje svih.

- Smatramo da je važno i da edukujemo naše potrošače i zato smo nastavili s našim tradicionalnim kampanjama „Kad pijem, ne vozim“ i „Reciklirajte i vi“ - rekla je Cucićeva i dodala da će volonteri Apatinske pivare u svojim dvorištima zasaditi po jedno drvo i dati svoj doprinos očuvanju i zaštiti životne sredine.

foto: Nemanja Nikolić

Rukovodilac Centra za cirkularnu ekonomiju PKS Siniša Mitrović naglasio je važnost digitalnih platformi tokom pandemije.

- Od brzine prilagođavanja zavisiće opstanak u ekonomiji i na tržištu. PKS zagovara sinergiju znanja. Moramo napraviti dogovor za budućnost i postaviti obavezujuće prioritete - rekao je Mitrović i posebno ukazao na značaj otpornosti lokalne zajednice.

Naglasio je da su klimatske promene veća opasnost od kovida.

- Važno je zatvoriti krug lokalnih dobavljača kako bi sistem bio samoodrživ - rekao je Mitrović i dodao da je ključno da država i dalje bude navigator svih procesa.

„Zasadi drvo“ menja navike

Treći panel MODELI PARTNERSTAVA ZA PROMENE U DRUŠTVU moderirala je novinarka AMG Nevena Topličić. Ona je pozdravila učesnike panela, ali i sve koje idu „zelenim koracima“ ka održivoj budućnosti.

foto: Damir Dervišagić

Menadžerka korporativnih komunikacija AMG Irena Petrović istakla je da je AMG svojim projektima pokazao da uloga medija može da bude još veća od podizanja svesti i edukacije građana.

- Krenuli smo od demistifikacije pojma održivosti. Naši ljudi ne razumeju o čemu je reč i zato se trudimo da razumljivim jezikom objasnimo zašto je važno da se menjaju navike i ponašanje ljudi - rekla je Petrovićeva.

Ona je dodala da je kompanija AMG inicijator akcija i da se građani uključuju jer shvataju da je važno da što pre uradimo nešto za našu zajednicu.

Posebno je naglasila značaj masovne akcije „Zasadi drvo“.

- Veoma je važno da shvatimo koliko su neki procesi u prirodi dugoročni. Obišli smo Boljevce, gde smo sadili prošle godine, i videli smo biljke koje su tek malo porasle. Treba da budemo svesni da sada sadimo da bi naša deca imala šume - rekla je Petrovićeva.

foto: Marina Lopičić

Direktor Uprave za šume pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Saša Stamatović podsetio je da se pojam održivost prvo koristio u šumarstvu.

- Građani sve više prepoznaju značaj šuma i nama daju povratnu informaciju kojim funkcijama da damo prioritet - rekao je Stamatović.

Master inženjer šumarstva JP „Srbijašume“ Boris Ivanović istakao je važnost masovnih akcija i podsetio na nekadašnje akcije pošumljavanja u bivšoj državi.

- Takve akcije utiču na pokretanje duha volonterizma i artikulaciju osećaja društvene odgovornosti - rekao je Ivanović i naglasio da je važno približiti građanima šumarsku struku i objasniti koliki je njen značaj.

Izvršni direktor za šumarstvo, ekologiju i razvoj JP „Vojvodinašume“ Marko Marinković takođe je ukazao na značaj akcije „Zasadi drvo“.

- Osim 50.000 sadnica, važna je i interakcija s ljudima i približavanje struke okruženju - rekao je Marinković i dodao da je došlo vreme da društvo postane ekološki trezvenije.

Prodekan za naučnoistraživački rad i međunarodnu saradnju Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu prof. dr Mirjana Šijačić Nikolić naglasila je da Šumarski fakultet 5. decembra obeležava 100 godina od osnivanja.

- Povodom jubileja, na sajtu fakulteta biće objavljene dve monografije - rekla je Šijačić Nikolić i dodala da veruje da će Šumarski fakultet zahvaljujući novim programima školovati kadar kakav će ubuduće biti potreban šumarskoj struci.

Kurir.rs/ Jelena Vukić

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track