ROKFELEROVI NISU VIŠE NAJBOGATIJI NA SVETU, ALI DA LI SU NAJMOĆNIJI? Ove dve organizacije daju odgovor na to pitanje!
Foto: Profimedia

PORODICA ROKFELER

ROKFELEROVI NISU VIŠE NAJBOGATIJI NA SVETU, ALI DA LI SU NAJMOĆNIJI? Ove dve organizacije daju odgovor na to pitanje!

Planeta -

Nakon što je u drugoj polovini 19. veka Džon D. Rokfeler izgradio imperiju u Americi zahvaljujući "Standard oilu", kompaniji koja je do kraja 1870-ih držala preko 90 odsto nafte u SAD-u, Vrhovni sud SAD-a doneo je 1911. godine odluku da se kompanija mora podeliti na 34 manje firme.

Rokfeleri su zadržali proporcionalne udele u svim novonastalim firmama, a njihovo lično bogatstvo je čak i poraslo, iako im je smanjen uticaj u naftnoj industriji. Džon Rokfeler je preminuo 1937. godine, ostavljajući više finansijskih fondova iza sebe - u rukama svojih muških potomaka. Iz tog proizlazi pitanje gotovo vek nakon toga - gde je sad taj novac?

Preostali Rokfeleri su, prema "Forbsu", 2016. godine imali su kombinovanu neto vrednost od 11 milijardi dolara, što ih čini tek 23. najbogatijom porodicom u Americi. I dalje je to mnogo novca, ali ni približno toliko koliko su nekada imali preračunato u današnje vrednosti, piše "Grandž".

Rokfeleri se nisu obogatili kao dobrice. U stvari, oni su praktično "loši momci" koji su svaku priliku iskoristili kako bi mogli da kradu od drugih ljudi. Tako su Rokfeleri stekli Dulut, Mesabu i "Nordern reilroud". Kako je pisalo u novinama 1911. godine, izvorni vlasnici železnice upravo su bili završili polaganje pruge. Oni su hteli da grade terminale, ali im je nedostajalo novca.

Tu na scenu stupa Frederik Gejts, čovek koji je upravljao dobrotvornim donacijama Rokfelera, a koji tada objašnjava vlasnicima da je Džon D. pratio izgradnje njihove železničke pruge i da će im pozajmiti novac. Ljudi su prihvatili zajam za 420.000 dolara. Dva meseca kasnije, Rokfeler se pretvarao da moraju novac da vrate odmah zbog neke "finansijske sramote."

Ljudi su imali dovoljno razloga da mrze ovu porodicu, pa su ih nazivali lopovima, ubicama žena i dece, manipulatorima i potpunim lažljivcima.

Teorije zavere vezane za Rokfelere kreću se od opšteprihvaćenih do bizarnih. Naime, oni se već dugo povezuju sa idejom tajne svetske vlade, u kuloarima teoretičara zavere poznate i pod nazivom Novi svetski poredak. Svakako u prilog teoriji idu dve institucije koje se Rokfeleri pokrenuli, jedna je Trilateralna komisija, a druga Bilderberg grupa.

Trilateralnu komisiju osnovao je preminuli Dejvid Rokfeler 1973. s ciljem povezivanja najvećih svetskih ekonomija, a ako i postoji krovna svetska vlada, onda je ovo njeno službeno ime. Danas broji nešto manje od 400 članova, a navodno njeni članovi mogu postati samo milijarderi i oni koji upravljaju određenim brojem ljudi u državi ili regiji u kojoj deluju.

"Neki veruju da su Rokfeleri deo tajne organizacije koja radi protiv interesa Sjedinjenih Država, koji etiketiraju moju porodicu i mene kao "internacionaliste" udružene s ostalim takvima širom sveta s ciljem izgrađivanja bolje političke i ekonomske strukture - jednog sveta, kao što kažete. Ako je to optužba, onda sam kriv i zbog toga sam ponosan", rekao je jednom prilikom Dejvid Rokfeler.

Teoretičari zavera veruju i da Rokfelerovi kontrolišu američki dolar uz pomoć federalnih rezervi, a sve to s ostalim "masonskim" porodicama kao što su Rotšild, Varburg, Goldman Sač, Lemans i Kun Leb - svi redom glavni likovi vodećih teorija zavera. Teoretičarima je pak najzanimljivija uloga porodice Rokfler u Banci za međunarodne namene (BIS) smeštene u Bazelu, koja je prvobitno osnovana kako bi spasila izgubljeno u Prvom svetskom ratu, a kasnije je počela služiti i kao banka svetskih centralnih banaka.

(Kurir.rs/Express.hr/Foto: Profimedia)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track