SUNOVRAT AMERIKE! Kako je Tramp BACIO U AMBIS jednu od najmoćnijih država sveta: Detalji TRAGEDIJE koja se mogla izbeći!
Foto: Shutterstock

posrnuće pred očima sveta

SUNOVRAT AMERIKE! Kako je Tramp BACIO U AMBIS jednu od najmoćnijih država sveta: Detalji TRAGEDIJE koja se mogla izbeći!

Planeta -

Sto hiljada Amerikanaca umrlo je od koronavirusa u samo tri meseca. SAD je juče službeno prešao tu zastrašujuću granicu, prvi i, barem zasad, jedini u svetu.

Ako izostane katastrofalni drugi talas od kojeg svet strepi, SAD bi lako mogao ostati jedina zemlja sa više od 100 hiljada potvrđenih smrti, iako je tek treća zemlja po broju stanovnika.

Štaviše, smrti u SAD-u iznose gotovo trećinu od ukupno 357 hiljada potvrđenih smrti na svetu. U isto vreme, više od milion i sedamsto hiljada potvrđenih slučajeva u SAD-u takođe je gotovo trećina potvrđenih slučajeva u svetu.

"Upravo smo dosegli vrlo tužnu tačku od 100 hiljada smrti od pandemije koronavirusa. Svim porodicama i prijateljima onih koji su preminuli želim da izrazim svoje iskreno saučešće i ljubav za sve što su ovi ljudi predstavljali. Bog bio s vama", napisao je američki predsednik Donald Tramp na Tviteru.

Notorni Staljinov citat o jednoj smrti kao tragediji i milion smrti kao statistici, koji se u međuvremenu pretvorio u kliše, mogao bi se i ovde primeniti u neznatno izmenjenom obliku

Njujork Tajms je u nedelju izašao s naslovnicom sa imenima gotovo hiljadu od, u tom trenutku, gotovo 100.000 umrlih. Bez slika, bez reklama - samo imena, uz jednostavan, ali upečatljiv naslov: "SAD se bliži 100 hiljada smrti, neizmeran gubitak".

Ali jedno poređenje možda najjasnije dočarava razmere tragedije u SAD-u više nego išta drugo. Broj američkih vojnika koji su poginuli u ratovima u Koreji, Vijetnamu, Iraku i Avganistanu, u ukupno 44 godine ratovanja, gotovo je jednak - 101.561 - kao broj Amerikanaca umrlih od Covida-19 - 102.116, prema najnovijim podacima na stranici Worldometers.

Uobičajeni odgovor na tvrdnju da je sto hiljada smrti od koronavirusa katastrofa je taj da sličan, iako manji, broj ljudi umire od raka, bolesti srca ili u saobraćajnim nesrećama.

Ali na taj argument može se odgovoriti na dva načina.

Prvi je veza uz konkretne brojke. Prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i ministarstvu rada, covid-19 je u aprilu postao vodeći uzrok smrti u SAD-u, s 58.760 umrlih - veći od bolesti srca (52.481), raka (48.963), hroničnih respiratornih bolesti (13.592) ili nesreća (12.395).

Osim toga, podaci CDC-a sugerišu da je broj umrlih u SAD-u mnogo veći nego što je prijavljeno. Primera radi, u Njujorku je zabeleženo 11.900 smrti više od petogodišnjeg proseka u razdoblju od 8. marta do 11. aprila. Od toga je prijavljena 10.261 smrt od Covida-19, što upućuje na to da je verovatno neprijavljeno 1.700 umrlih od ovog koronavirusa. Sličan uzorak primećen je i u drugim zemljama.

Drugi je odgovor načelne prirode - svi su ovi uzroci smrti, nažalost, konstanta života u savremenom industrijalizovanom društvu. Barem dok ne pronađemo lek za rak i kardiovaskularne bolesti ili dok ne razvijemo tako napredne automobile da iskorene saobraćajne nesreće.

Pandemija, s druge strane, nije konstanta, a broj smrti nije stabilan, već prati krivulju koja u početku može imati eksponencijalni rast.

Naravno, umrli nisu jedine žrtve koronavirusa. Više od milion ljudi potvrđeno je zaraženo, od čega su stotine hiljada imale teške simptome i završili su u bolnici, mnogi od njih na respiratorima, s potencijalnim dugoročnim zdravstvenim posledicama.

A nije moralo da bude tako.

Kao što je pokazalo istraživanje naučnika sa Univerziteta Kolumbija na čelu sa epidemiologom Džefrijem Šamanom, američke vlasti mogle su sprečiti više od polovina slučajeva zaraze (62%) i smrti (55%) da su uvele mere socijalnog distanciranja samo medelju dana ranije.

Da su to uradile dve nedelje ranije, odnosno 1. marta, mogle su sprečiti čak 82% slučajeva i čak 83% smrti. Na kraju su, međutim, gradonačelnici i guverneri saveznih država bili ti koji su izdali naredbe za ostankom u kućama i slične regulacije, dok su mere saveznih vlasti, odnosno Trampove administracije, ostale na neobvezujućim preporukama.

Tramp se, saznali smo u međuvremenu iz brojnih iscrpnih medijskih izveštaja, dugo vremena protivio ikakvom odgovoru na epidemiju osim zabrane letova iz Kine, na šta se kasnije uporno pozivao kao dokaz da je reagovao pravovremeno. Ali po svemu sudeći, izbegavao je karantin jer se bojao panike koju bi ona izazvala na berzama.

A šta je u to vreme govorio o koronavirusu?

22. januara je rekao da je "potpuno pod kontrolom". 30. januara je ponovio da je "uvelike pod kontrolom". 10. februara je izjavio da Kina, na koju je prebacivao krivicu kad je epidemija eskalirala, "ima sve pod kontrolom" i dodao da "mnogi ljudi misle da će (koronavirus) proći u aprilu sa vrućinom", što je kasnije ponovio mnogo puta. Naravno, koronavirus nije prošao sam od sebe, ni u aprilu ni u februaru.

25. janaura je imao jednu od svojih najpoznatijih provala o koronavirusu, iako je konkurencija žestoka.

"Kad imate 15 (zaraženih) ljudi, a 15 će se u nekoliko dana spustiti blizu nule, to je prilično dobar posao koji smo uradili", rekao je, ignorišući očitu činjenicu da je epidemija u SAD-u tek bila na svom početku.

"Nestaće, jednog dana, to je kao čudo, nestaće", uveravao je sebe i druge opet dan kasnije, pokazujući rukom krivulju u padu. Ali krivulja je imala druge planove.

29. februara je opet uveravao svoje sugrađane da je "sve pod kontrolom".

"Proći će, samo ostanite mirni, proći će", imao je isti refren 10. marta. I 15. marta je izjavio da je epidemija "nešto nad čim imamo ogromnu kontrolu". Drugim rečima, sve je bilo pod "ogromnom" kontrolom, sve dok je postalo potpuno jasno da ništa nije pod kontrolom.

"Proći će, vi znate da će proći, i proći će i imaćemo veliku pobedu", govorio je i 30. marta. Mesec dana kasnije, mantra je bila ista: "Proći će. Otići će. Biće gotov. Biće uništen."

U međuvremenu je promovisao lek za malariju hidroksiklorokin, uprkos nedostatku ikakvih čvrstih dokaza, kao čudotvorni lek i "prekretnicu" u borbi protiv koronavirusa. Kad su istraživanja pokazala da hidroksiklorokin ne deluje protiv Covida-19 i kad je njegovo obećanje ispalo lažno, otišao je još dalje i u potpuno nadrealnom monologu sugerisao da bi se koronavirus mogao lečiti metodama poput UV zraka koje bi se mogle "dovesti unutar tela" ili dezinfekcijskih sredstava koja bi se mogla uneti u pluća obolelih "kroz injekciju ili čišćenje".

Američki predsednik se na kraju očito zasitio cele teme koronavirusa pa se okrenuo omiljenim hobijima: obračunavanju s protivnicima i širenju teorija zavere na Tviteru.

Dok se broj mrtvih približavao 100 hiljada, Tramp je pisao o nebuloznoj teoriji zavere o navodnim zločinima svog prethodnika Baraka Obame, koju je nazvao "Obamagejt", te širio laži o glasanju poštom i "sumnjivoj" smrti 2001. pomoćnice tadašnjeg kongresmena, a sadašnjeg voditelja MSNBC-a i Trampovog kritičara.

Na kraju je u nedjelju, isti onaj dan kad je Njujork Tajms objavio svoju tužnu naslovnicu, otišao da igra golf. Borbu s koronaviriusom je ostavio drugima. Na kraju krajeva, sam je jasno dao do znanja šta misli o svojoj odgovornosti za ovu katastrofu još 13. marta.

"Ne preuzimam nikakvu odgovornost", rekao je tada, jasno i glasno.

Kurir.rs/Index.hr

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track