UMRO ŠEF NUKLEARNE ELEKTRANE U ČERNOBILJU: Bio osuđen na 10 godina teškog rada u poslednjem suđenju odgovornima za eksploziju
Foto: Chuck Nacke / Shutterstock Editorial / Profimedia

eksplozija reaktora

UMRO ŠEF NUKLEARNE ELEKTRANE U ČERNOBILJU: Bio osuđen na 10 godina teškog rada u poslednjem suđenju odgovornima za eksploziju

Planeta -

Šef nuklearne elektrane u Černobilju koji je bio osuđen na 10 godina robije u radnom logoru zbog svoje odgoovrnosti u nuklearnoj katastrofi preminuo je u 85. godini.

Viktor Brjukanov bio je menadžer nuklearne elektrane Černobilj u Pripjatu, na severu Ukrajine, kada je eksplozija u nuklearki u aprilu 1986. godine poslala oblak radijacije čak do Evrope.

Eksplozija, koja je emitovala 400 puta više radijacije u atmosferu od atomske bombe bačene na Hirošimu 1945. godine dogodila se tokom bezbednosnih testiranja, a sovjetskim vlastima je bilo potrebno 36 sati da pokrenu evakuaciju.

Najmanje 31 radnik je umro u prvim danima posle nesreće, iako je dugoročne posledice radijacije teško proceniti, a najmanje 350.000 ljudi je evakuisano iz te oblasti narednih meseci.

Brjukanov je bio žrtveno jagnje i sa petoricom drugih je osuđen na 10 godina teškog rada u zatvorskoj koloniji u Donjecku u jednom od poslednjih "lažnih suđenja" komunističkog doba, piše Dejli mejl.

Na suđenju iza zatvorenih vrata, Brjukanov je proglašeni krivim za zloupotrebu ovlašćenja.

Rođen u Taškentu, Uzbekistan, 1935. godine, Brjukanov je bio najstarije od četvoro dece. Njegov otac je bio staklorezac a majka čistačica. Studirao je inženjerstvo na Politehničkom institutu u Taškentu, da bi se 1966. preselio u Ukrajinu.

Kada je imao 34 godine, 1970. Brujanov je upao u tim zadužen za izgradnju fabrike u Černobilju.

Posle 14 godina, milijardi dolara i kompleksnih inženjerskih rešenja, on i njegove kolege uspele su da izgrade Lenjinovu nuklearnu elektranu sa četiri reaktora na izolovanom delu močvare pored reke Pripjat.

Ukrajina, Černobilj
foto: Čeněk Třeček / iDNES.cz / Profimedia

A onda je usledila katastrofa. U roku od nekoliko meseci, 31 radnik je umro od direktne izloženosti radijaciji. Oko 600.000 ljudi bilo je izloženo visokom nivou radijacije dok su se borili da ugase požar u elektrani i očiste kontaminiranu oblast.

Milioni ljudi u tom regionu bili su izloženi opasnom nivou radijacije zbog čega je 350.000 ljudi evakuisano iz stotina gradoca i sela u Ukrajini i Belorusiji. Radioaktivne čestice stigle su čak do severnog Velsa.

Iako se tačan broj žrtava ne zna, Svetska zdravstvena organizacija je procenila da bi 9000 ljudi preminulo od raka i leukemije ako černobiljska katastrofa prati šablon atomskih bombardovanja Hirošime i Nagasakija.

Brjukanov je bio kod kuće kada ga je probudio hitan poziv posle eksplozije. Kada mu je šef civilne odbrane rekao da je nivo radijacije 100 puta viši od normalnog, Brjukanov je, navodno, rekao da su instrumenti u kvaru i u prvom izveštaju nadležnima je naveo da je situacija stabvilna.

Kada ga je Rojters 1992. godine pitao zašto odmah nije bila naređena evakuacija ljudi, rekao je da su svi znali da je potrebno odmah evakuisati narod ali da su svi bili u fazonu "Hajde da sačekamo Moksvu. Sredićemo stvari i sačekaćemo njihove instrukcije".

"Evakuacija je značila pomeranje mase ljudi i preuzimanje ogromne odgovornosti. Zato mislim da su tražili da neko višeg ranga donese tu odluku", rekao je on.

Posle eksplozije, partijski zvaničnici su doneli odluku da optupste Brjukanova i na suđenju je proglašen krivim za kršenje bezbednosnih protokola i stvaranje uslova koji su doveli do eksplozije.

Kada je pušten iz zatvora, Brjukanov se preselio sa suprugom u Kijev 1992. godine i živeo je povučeno do kraja života.

Kurir.rs

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track