MAFIJA BUKVALNO GUŠI BRITANIJU Vrte milijarde funti, a sud ih kazni sa nekoliko stotina! Evo zašto su jači od Koza Nostre! VIDEO
Foto: EPA / Legnan Koula

bruka

MAFIJA BUKVALNO GUŠI BRITANIJU Vrte milijarde funti, a sud ih kazni sa nekoliko stotina! Evo zašto su jači od Koza Nostre! VIDEO

Planeta -

Oni su zaradili milione od toga, ugrozili su zdravlje i zatrovali Britaniju. Među prljavštinom koju su zakopali bile su industrijske količine špriceva, krvavih zavoja, zauljenog otpada iz rashodovanih automobila, usitnjene plastike i azbesta.

Flote kamiona putovale su čak iz Birmingema da bi odbacile svoje terete na lokacijama koje su dvojica muškaraca trčala u južnom Velsu, kako bi izbegli plaćanje poreza na deponiju. Ipak, ovi ljudi, iako odgovorni za jedan od najvećih zločina protiv ilegalnog odlaganja otpada koji su ikada procesuirani, prošle nedelje nisu pretrpeli ništa gore od uslovnih kazni, rada u zajednici i novčanih kazni i naloga za konfiskaciju koji zajedno iznose oko desetinu novca za koji se zna da su zaradili.

Tokom proteklih nekoliko meseci, počeli smo da primećujemo slabo regulisano zagađenje naših reka i mora. Ali retko ko je svestan šta se dešava sa zemljom. Ako ništa drugo, još je gore. Nezakonito odlaganje otpada, veći deo opasnog, većinom upornog, sada je ogromna kriza u Velikoj Britaniji, uzrokovana šokantnim neuspesima vlade. Velike površine zemlje i ključni izvori podzemne vode su zagađeni ilegalnim bačenjem, a čini se da je malo ko na vlasti da mari za to.

Odlaganje otpada u ovoj zemlji se u velikoj meri oslanja na samoregulaciju. Na vama je da proverite da li je osoba kojoj predajete svoj otpad registrovan i odgovoran prevoznik. Ali studija Reja Purdija sa pravnog fakulteta Univerziteta u Oksfordu i Meta Krokera, bivšeg zamenika direktora za otpad u Agenciji za životnu sredinu, pokazuje da je provera skoro nemoguća o odlaganju muva i neregistrovanim nosačima otpada u Engleskoj. Stotine različitih preduzeća koriste identična imena u zvaničnom registru Agencije za životnu sredinu, koja često nemaju nikakve veze sa nazivima pod kojima se oglašavaju ili trguju. Mnogi daju lažna imena i lažne lokacije, uključujući napuštene zgrade, sportske objekte i, u jednom slučaju, Premier Inn. Tehničke greške, neispravljene nakon pet godina, osiguravaju da sajt jedva funkcioniše.

Zapanjujuće, Purdi i Kroker su otkrili da Agencija za životnu sredinu nema podatke o onlajn saobraćaju, kao ni istraživanje o tome koliko ljudi je svesno postojanja registra. U registru ne postoji mogućnost prijavljivanja preduzeća koja rade na crno. U protekle tri godine, iako je 140.000 preduzeća podnelo zahtev za uvrštavanje na listu rukovalaca otpadom, Agencija za životnu sredinu je odbila samo 19. Uprkos široko rasprostranjenim dokazima o prevari i nekoliko krivičnih gonjenja, kasnije je poništila samo dve registracije. Česte pravopisne greške u nazivima i adresama preduzeća sugerišu da nisu sprovedene ni najosnovnije provere.

Ali ovo je najmanji problem. Istraživanje pokazuje da se većina preduzeća uopšte ne pojavljuje na listi. Od hiljada odlagača otpada koje su uzorkovali, otkrili su da skoro dve trećine nisu registrovane, pa stoga rade protivzakonito. Sve zajedno, procenjuju, u Engleskoj ima preko četvrt miliona neregistrovanih rukovalaca otpadom.

Istražujući oglase koje su postavili ljudi koji nude da uklone vaše smeće, Purdi i Kroker su izvestili da mnogi od onih za koje se činilo da su samostalni trgovci („čovek i kombi“) zapravo pripadaju organizovanim mrežama. Od 10.426 oglasa na Gumtree-u koje su pratili, otkrili su da su preko 4.000 kupile samo dve organizacije, koje zajedno troše oko 300.000 funti godišnje na oglašavanje na platformi. Ipak, ovi oglasi tvrde da promovišu mala lokalna preduzeća. Svaki od kombija u mreži, procenjuju istraživači, mogao bi omogućiti organizaciji da utaji 132.000 funti poreza. Povraćaj ulaganja za kompaniju koja vodi 100 lažnih trgovaca, računaju, je negde između 40 prema 1 i 80 prema 1. Ovde, kao i u Italiji, izgleda da postoji mafija otpada. Ali za razliku od italijanske mafije, britanska retko treba da pribegne zastrašivanju ili nasilju, jer joj niko ne stoji na putu.

Sve zajedno, sugeriše izveštaj, između 1 milion i 6 miliona tona otpada u Engleskoj se svake godine rukuje van zakonskog sistema. Nezakonito bačeni otpad kontaminira zemljište, vodu i – kada se namerno sagore ili spontano sagoreva – vazduh sa širokim spektrom toksina, od kojih će većina verovatno biti nekontrolisana i neregistrovana. Što je otpad opasniji, to je veći podsticaj da se izbegne zakon.

Nemamo pojma kakav bi mogao biti uticaj na naše zdravlje i zdravlje ostatka živog sveta, ili koliko bi rezultati ovog zapanjujućeg regulatornog neuspeha koštali čišćenje. Tokom retkog krivičnog gonjenja 2019. godine, sudu je rečeno da bi velika nelegalna deponija otpada u kamenolomu blizu jezera Ču Vali u Somersetu mogla da košta čak 9 milijardi funti sanacije, ako zagađivači iscure u vodu koja snabdeva Bristol i druga naselja.

Zahrđale bubnjeve fotografisane na ilegalnoj deponiji u Pirbrajtu u Sariju, pored niza prirodnih rezervata, sumnja se da sadrže izuzetno toksične polihlorisane bifenile. Prijavljeno je da neidentifikovana žuta supstanca curi sa mesta i u lokalne tokove. Ako nešto od ovog mulja izlazi iz buradi, moguće posledice se teško mogu proceniti. Prema izveštaju ENDS, lokalni aktivisti tvrde da okružno veće Sarija i Agencija za životnu sredinu znaju identitet ljudi koji koriste ovaj sajt od 2009. godine, ali nisu uspeli da preduzmu pravne mere protiv njih.

U retkim prilikama kada Agencija za životnu sredinu, ili njeni ekvivalenti negde drugde u UK, mogu da pronađu novac za par čizama za velington i hi-vis jaknu i pošalju nekoga da proveri, oni imaju tendenciju da daju ponovljena upozorenja pre nego što preduzmu akciju. Čak i tada, najčešća kazna je fiksna kazna. Ako slučaj dođe do suda, ljudi koji su možda zaradili bogatstvo svojim nezakonitim aktivnostima biće kažnjeni sa nekoliko stotina funti. U nedavnom procesuiranju utvrđeno je da je muškarac vodio divlju deponiju u kojoj se nalazilo preko 600 tona otpada, a izvedeni su i dokazi da je spaljivao opasne materije. Kažnjen je sa 840 funti. Agencija za životnu sredinu je saopštila: „Nadamo se da će ovaj slučaj poslati jasnu poruku“. Hoće, ali ne onakvu kakva namerava.

To je poznata priča: o skoro potpunom regulatornom kolapsu. Neuspeh u registru otpada Agencije za životnu sredinu izgleda slično farsi registracije preduzeća, koju je razorno razotkrio Oliver Bulou. Ova priča me podseća i na katastrofalan neuspeh zaštite starijih i ugroženih ljudi od prevara i na bacanje sirove kanalizacije i đubriva u naše reke i mora.

Svi ovi neuspesi su neizbežni ishodi 40 godina „smanjivanja birokratije“, smanjenja budžeta regulatornih agencija, angažovanja spoljnih saradnika i samoprijavljivanja. Obećana nam je sloboda. Ali ljudi koje su naše vlade oslobodile su kriminalci. Još jedan prljav posao je čišćenje.

Kurir.rs/Gardijan

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track