CNN TVRDI DA JE PROČITAO PUTINA, OVO SU NJEGOVI SIGNALI? Zapad mora da reaguje pre nego ruski MALI ZELENI uđu u Ukrajinu! VIDEO
Foto: EPA / EVGENIY PAULIN /Kremlin, Profimedia

ANALIZA

CNN TVRDI DA JE PROČITAO PUTINA, OVO SU NJEGOVI SIGNALI? Zapad mora da reaguje pre nego ruski MALI ZELENI uđu u Ukrajinu! VIDEO

Planeta -

Da li će ruski predsednik Vladimir Putin pokrenuti invaziju na susednu Ukrajinu? Ogromna kretanja ruskih trupa i vojne opreme ka zajedničkoj granici podigla su uzbunu među Ukrajince i njihove zapadne prijatelje.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je to „histerijom“, ali su reči ruskih zvaničnika odavno izgubile svoj kredibilitet, tvrdi CNN. Na kraju krajeva, upravo je Putin pretvorio proridni gas u političko oružje.

Negiranja na stranu, Zapad je dovoljno zabrinut zbog Putinovih namera da predsednik Džo Bajden i ruski predsednik održe hitan virtuelni sastanak u utorak dok stručnjaci upozoravaju na rastuće rizike od novog rata.

Putinovi postupci i namere su možda namerno umotani u maglu, ali je njegova evidencija jasna. Ako mu bude dozvoljeno da unapredi svoje ciljeve bez ozbiljnih posledica, nastaviće da eskalira svoju spoljnu politiku maltretiranja i zastrašivanja.

Godine 2014, kao „mali zeleni ljudi“, obučeni u neobeležene vojne uniforme raspoređene širom ukrajinskog poluostrva Krim, Putin je negirao da su to njegove snage – sve dok Rusija nije preuzela kontrolu nad teritorijom i anektirala je.

Ko je obratio pažnju na to kako je Rusija ukrala to strateško poluostrvo od suverene zemlje, zna koliku težinu sada treba dati rečima Kremlja. Kao što je američki državni sekretar Entoni Blinken primetio, „Videli smo ovu startegiju“.

Ovoga puta zapadna alijansa predvođena Sjedinjenim Državama želi da zaustavi Rusiju pre nego što njeni „mali zeleni ljudi“ pređu granice Ukrajine sa svim svojim teškim naoružanjem. U sigurnom razgovoru sa Putinom u utorak, Bajden planira da jasno stavi do znanja ruskom predsedniku da treba da se povuče.

Niko sa sigurnošću ne zna da li će Putin dati naređenje za invaziju. Ali zvaničnici SAD i NATO-a su izuzetno zabrinuti. Američki obaveštajci veruju da Rusija ima plan za operaciju koja uključuje do 175.000 vojnika -- više od polovine je već na mestu -- zajedno sa teškom artiljerijom i oklopom. Prema rečima ukrajinskog ministra odbrane, ruske trupe bi mogle da pređu u Ukrajinu već sledećeg meseca.

Deo moskovskog plana rada uključuje stvaranje opravdanja za napad, a taj deo strategije se već kreće napred. Kada je Rusija napala Ukrajinu u prošlosti, zauzevši Krim i podržavajući proruske separatiste u Donbasu, regionu Ukrajine u blizini Rusije, Kremlj je tvrdio da to čini da bi odbranio etničke Ruse koji žive pod ukrajinskom vlašću.

Putin već postavlja argumente za budući napad. Razrađena informativna operacija, između ostalih propagandnih tačaka, prikazuje ukrajinske lidere kao marionete Zapada.

Zašto bi Putin rizikovao da provocira NATO, krene u rat protiv Ukrajine ili – čak i ako odluči da opozove sumnjivu vojnu ofanzivu – odšeta do ivice tako opasne provalije?

Iznad svega, Kremlj želi da destabilizuje Ukrajinu i spreči je da ostvari svoja prava kao nezavisna nacija da kreira sopstvenu budućnost. Ukrajina se približava Zapadu; želi da se pridruži NATO-u, i to je nova demokratija -- u oštroj suprotnosti sa Rusijom. Postojanje Ukrajine kao demokratije, tvrdi CNN, uz Rusiju, u kojoj Putin postaje sve represivniji autokrata, stvara nelagodu u Kremlju.

Putin želi da obezbedi ono što je u vreme hladnog rata bilo prihvaćeno kao sfere uticaja, sa ciljem da zadrži zemlje koje su nekada bile deo Sovjetskog Saveza pod vlašću Moskve. On je rekao da su Rusi i Ukrajinci „jedan narod“, izjava koja nosi zlokobne naznake i koju mnogi Ukrajinci oštro odbacuju.

Ukrajinski gambit nije samo pritisak na Ukrajinu, to je i pritisak na Zapad.

Dok se njegove trupe gomilaju u blizini Ukrajine, Putin takođe pokušava da svoju zabrinutost za Ukrajinu predstavi kao defanzivnu. On tvrdi da ne veruje samo ukrajinskim liderima već i njenim prijateljima iz NATO-a, tvrdeći da bi širenje NATO-a na rusku granicu predstavljalo pretnju ruskoj bezbednosti. Putin postavlja potpuno neodržive zahteve Zapadu, izlažući ono što on opisuje kao svoje „crvene linije“.

Tačnije, Putin zahteva da NATO garantuje da se neće širiti ka istoku, bliže ruskim granicama. Bajden je ovog vikenda rekao da neće pristati ni na kakve crvene linije. Zamislite da NATO danas kaže da će zabraniti ne samo Ukrajini već bilo kojoj zemlji u blizini Rusije (Finskoj, Švedskoj, Gruziji?) da joj se pridruži bilo sada ili u budućnosti.

Putin ima druge zahteve -- žali se na protivraketne odbrambene sisteme u Poljskoj, na primer. Rusija, inače, takođe ima rakete sposobne da pogode velike evropske gradove

Posmatrajući ponašanje Rusije u resto godina, njeni susedi imaju dobar razlog da traže zaštitu.

Ako je Putinov cilj bio da Ukrajinu odvuče od Zapada, nema znakova da se to dešava. SAD ponovo potvrđuju svoju „gvozdenu posvećenost“ ukrajinskom „suverenitetu i teritorijalnom integritetu“, Blinkenovim rečima koje se često ponavljaju.

Dok Putin preti Zapadu gomilanjem vojske duž ukrajinske granice, on pokušava da postigne i druge ciljeve. On još jednom pokazuje da Rusija može da pravi probleme bivšim sovjetskim republikama, svojim bivšim istočnoevropskim satelitima i Zapadu, gde je već pokazao da je spreman da smanji zalihe goriva tokom hladnih zimskih meseci. (Putin tvrdi da nestašica gasa nije zasluga Rusije, ali nisu svi u to uvereni.)

Međutim, sadašnja invazija je potencijalno mnogo skuplja od brze operacije na Krimu. Tokom više od pola decenije borbi, ukrajinske trupe su postale prekaljene u borbi. Malo ko očekuje da će NATO krenuti u rat protiv Rusije, ali NATO nije nepristrasan. Ojačani ukrajinski vojnici sada imaju mnogo bolje naoružanje koje je obezbedio Zapad.

Ruska invazija bi izazvala jak otpor. Žrtve na obe strane mogu biti ogromne. Pored toga, Rusija bi mogla da bude pogođena kažnjavajućim zapadnim sankcijama. Bajdenova administracija već osmišljava sankcije koje bi nanele „značajnu i ozbiljnu ekonomsku štetu ruskoj ekonomiji“, rekao je američki zvaničnik.

Ako se Putin useli, ruski narod bi mogao da doživi još jedan užasan rat, sa mladim vojnicima koji se vraćaju kući u vrećama za leševe, a ekonomija hramlje od cene rata i sankcija.

Takođe, preseljenje u Ukrajinu ima potencijal da stvori upravo suprotan rezultat od onoga što Putin tvrdi da sada želi. Invazijom bi ponovo potvrdio pretnju koju Rusija predstavlja njenim susedima. Invazija ne bi samo približila Ukrajinu i Zapad, već bi naterala ostatak ljudi koji žive u ruskom susedstvu da žude za bližim vezama sa Sjedinjenim Državama, Evropom i NATO, baš kao što su ih učinile sovjetske invazije na istočnoevropske zemlje kada su svi žurili da uđu u NATO čim se oslobode kandži Moskve, završava analizu CNN.

Kurir.rs/CNN

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track