Slušaj vest

Vetrovi na gasovitom džinu udaljenom 500 svetlosnih godina od Zemlje duvaju supersoničnim brzinama i dostižu 33.000 kilometara na čas, čime su najbrži primer vazdušnog strujanja do sada poznat.

Evropski istraživači analizirali su i pročistili svetlosni spektar koji je reflektovala planeta WASP-127b i otkrili dva suprotstavljena signala koja ukazuju na supersonična strujanja u atmosferi.

- Deo atmosfere ove planete se kreće u jednom smeru izuzetnom brzinom, dok se drugi kreće suprotnim smerom istom brzinom“, kaže vođa studije Lisa Norman, astrofizičarka sa Univerziteta Gotingen u Nemačkoj.

- Signal pokazuje da na planeti postoji izuzetno brz, supersonični vetar koji duva preko ekvatora - ističe Normanova.

"Izuzetno brz" čini se da je preblaga ocena. Vetar se kreće neverovatnom brzinom od 7,5 do 7,9 kilometara u sekundi i brži je od bilo kojeg strujanja vazduha poznatog nauci.

Ovde na Zemlji, najbrži udar vetra zabeležen je 1996. godine na australijskom ostrvu Barou – 407 kilometara na čas.

Na Neptunu duvaju najjači vetrovi u Sunčevom sistemu, ali čak i oni sa brzinom od 1.770 kilometara na čas čine se kao povetarac u odnosu na vetar na planeti WASP-127b.

Kurir.rs/RTS