Slušaj vest

Santorini se poslednjih dana neprestano trese. Seizmolozi upozoravaju da bi podrhtavanje moglo potrajati nedeljama, dok se u lokalnom stanovništvu širi panika. Turisti su već evakuisani, a vlasti preporučuju građanima da se sklone sa ostrva. Međutim, mnogi meštani odbijaju da napuste domove, tvrdeći da su navikli na seizmičku aktivnost ovog vulkanskog regiona.

Da li su ovakvi zemljotresi uobičajeni za ovo područje ili je Santorini zaista pred ozbiljnom opasnošću? Kakvu ulogu igra vulkan, i može li doći do erupcije? Šta bi se desilo ako bi klizišta ugrozila čitava naselja? O ovim pitanjima razgovaralo se u emisiji "Ni 5 ni 6", gde su gosti bili Ivan Ristić, stručnjak za geopolitiku prof. dr Sanja Klisurić, doktor geonauka prof. dr Aleksandar Valjarević i specijalista interne medicine prof. dr Snežana Bašić.

Evakuacija ljudi sa Santorinija zbog serije zemljotresa Foto: AP Petros Giannakouris

Ristić je objasnio je da ono što najviše zbunjuje naučnike nije sama pojava zemljotresa, jer su oni uobičajeni za ovu oblast, već činjenica da se njihov intenzitet pojačava.

- Obično se dešava da je prvi zemljotres najjači, a da nakon njega magnituda slabi. Ovde se događa suprotno, podrhtavanje tla se pojačava iz dana u dan, i to izaziva zabrinutost - rekao je Ristić.

Još veći strah izaziva činjenica da je Santorini vulkansko ostrvo, s aktivnim vulkanom koji je poslednji put eruptirao 1956. godine. Ukoliko bi se zemljotresi nastavili i izazvali pomeranje magme, moglo bi doći do erupcije.

- Imamo dva vulkana, jedan podvodni i jedan na samom ostrvu. Pitanje je samo kako će se situacija razvijati - istakao je Ristić.

NI PET NI SEST CLEAN.00_05_56_17.Still002.jpg
Foto: Kurir Televizija

On je dodao da seizmolozi u Grčkoj nisu kontinuirano pratili aktivnosti vulkana poslednjih godina, što sada dodatno otežava procene.

- Ispod litosfere nalazi se magma, a povećanje temperature i pritiska u tom sloju može dovesti do eksplozivnih pomeranja ploča, što izaziva zemljotrese. Ljudi često prijavljuju da čuju zvuke nalik eksplozijama unutar zemlje, a to dodatno podgreva paniku - objasnio je Ristić.

Klisurić je naglasila da je Santorini jedno od najposebnijih mesta na svetu, geološki, istorijski i kulturno. 

- Ostrvo je nastalo usled vulkanskih aktivnosti i formirano je u obliku polumeseca. Kuće su građene u pukotinama stena, u kaskadama, što im daje stabilnost u normalnim uslovima. Međutim, ako dođe do većeg zemljotresa ili klizišta, cela naselja mogu skliznuti u more - upozorila je Klisurić.

NI PET NI SEST CLEAN.00_09_32_21.Still001.jpg
Foto: Kurir Televizija

Turizam je ključan za ekonomiju Santorinija, ali sada se postavlja pitanje koliko će trajati oporavak nakon ovih potresa.

- Ovo može ozbiljno naštetiti turizmu, jer će mnogi putnici izbegavati rizičnu destinaciju. A ako dođe do većih oštećenja ili erupcije vulkana, Santorini neće biti pogođen samo lokalno, cela mediteranska regija bi mogla osetiti posledice - rekla je Klisurić.

Valjarević je istakao da su predikcije zemljotresa i dalje jedno od najneistraženijih polja nauke.

- Seizmologija se u poslednjih 50 godina nije mnogo pomakla po pitanju tačnih predviđanja zemljotresa. Znamo koje su rizične oblasti, ali tačno vreme i jačina udara su nepoznanica. Ono što sada znamo jeste da se tektonske ploče pomeraju i da je Santorini deo seizmički aktivnog pojasa u Egejskom moru - rekao je Valjarević.

NI PET NI SEST CLEAN.00_13_26_14.Still003.jpg
Foto: Kurir Televizija

On je podsetio na istorijske zemljotrese koji su potresali ovo područje, uključujući i one koji su u prošlosti izazivali cunamije.

- Santorini leži na mestu gde se sudaraju afrička, evroazijska i arapska tektonska ploča. U prošlosti je ovde bilo katastrofalnih erupcija i potresa, poput onog iz 16. veka koji je potopio veliki deo ostrva i izazvao cunami - podsetio je Valjarević.

Bašić je naglasila da neizvesnost i panika koje prate ovakve događaje ostavljaju posledice na zdravlje ljudi.

- Prvi organ koji reaguje na ovakve situacije je srce. Tahikardije, skokovi pritiska, napadi panike, sve su to stvari koje se mogu povezati sa stresom izazvanim stalnim strahom od novog udara - objasnila je Bašić.

ni pet clean.00_08_06_01.Still005.jpg
Foto: Kurir Televizija

Ona je dodala da nije samo prirodna katastrofa ta koja uznemirava ljude, već i način na koji mediji i društvene mreže prenose vesti.

- Mi živimo u vremenu kada se strahovi veštački podgrevaju. Informacije o zemljotresima iskaču na svakom koraku, a senzacionalizam u izveštavanju može dovesti do još veće panike. Ljudi svakodnevno otvaraju vesti i prate svaki potres kao da je pitanje trenutka kada će se sve srušiti - rekla je Bašić.

- Foto: EPA Orestis Panagiotou, STRINGER / AFP / Profimedia

Zvaničnici su saopštili da će seizmičke aktivnosti trajati još nekoliko nedelja. Seizmolozi nastavljaju da prate situaciju, ali su složni u jednom, ne može se sa sigurnošću reći da li će doći do većeg potresa ili će se situacija smiriti.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.

Kurir televizija je dostupna na kanalu broj 109 za korisnike MTS Iris TV, na kanalu 9 za korisnike m:SAT TV, Supernova i Yettel Hipernet TV, na kanalu 108 za korisnike BeotelNet, na kanalu 8 za korisnike Orion telekoma i na kanalu broj 112 za korisnike Sat-trakt na teritoriji Srbije, u okviru platforme M:tel u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini i MTEL Global u dijaspori, kao i na aplikaciji Arena Cloud.

Kurir.rs

Tursku pogodio zemljotres od 6.1 stepena po rihteru Izvor: Kurir televizija