Slušaj vest

Institut za proučavanje rata (ISW) tvrdi da je komentar Sergeja Lavrova dat Komersantu otkrio da Kremlj "nezavisne zemlje koje su Rusi kolonizovali, vidi kao delove današnje Rusije".

Njuzvik podseća da je najpore nemački general pukovnik Jirgen - Joahim fon Šandrart, bivši zapovednik Severoistočnog multinacionalnog korpusa NATO-a, rekao u novembru 2024. da Ruska Federacija na više različitih načina može da vidi koliko je NATO kohezivan.

Zatim je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov rekao u ponedeljak ruskim novinama Komersant da je "opasno" kada "fašisti" kontrolišu teritorije koje nisu pripadale nikom drugom nego Ruskom carstvu i Sovjetskom Savezu.

ISW navodi da, ako se analizira ta rečenica ruskog šefa diplomatije, znači da Kremlj "nezavisne zemlje koje su Rusko carstvo i Sovjetski Savez kolonizovale vidi kao delove današnje Rusije".

ISW je takođe istakao da su Estonija, Letonija i Litvanija - tri zemlje na istočnoj granici NATO-a - bile delovi i Sovjetskog Saveza i Ruskog carstva, a isto važi i za Moldaviju.

Finska, koja je u NATO ušla 2023. godine, bila je deo Ruskog carstva u 19. veku, a navodi se da su u Ruskom carstvu bili i delovi Poljske, dodao je ISW.

Predsednik Rusije Vladimir Putin i njegov pomoćnik Nikolaj Patrušev, bivši šef Savezne bezbednosne službe Ruske Federacije, "pokušavaju ruskom kolonijalnom istorijom da opravdaju buduće napade na članice NATO-a", smatra ISW.

Estonski obaveštajci u februaru 2024. rekli da bi se NATO mogao suočiti s "masovnom vojskom sovjetskog tipa" ako Rusija uspe da reformišei svoju vojsku.

xxx01 EPA Alexander Zemlianichenko  Pool.jpg
Foto: EPA Alexander Zemlianichenko Pool

Bivši ministar odbrane Rusije i glavni sekretar Bezbednosnog saveta Ruske Federacije Sergej Šojgu najavio je krajem 2022. promene koje će uvesti ruska vojska.

Estonci su rekli da će NATO od te vojske biti jači u svim segmentima osim "elektronskog ratovanja" i "dalekometne paljbe", ali da će njen vojni potencijal biti "znatan".

Danski obaveštajci su takođe ranije ove godine rekli da bi Rusija mogla da napadne jednu ili više članica NATO ako proceni da je Savez oslabio ili da je politički podeljen.

Danci su početkom februara rekli da bi Rusiji trebalo otprilike pet godina da se pripremi za "veliki rat na evropskom kontinentu u kojem Sjedinjene Američke Države neće učestvovati".

Estonski ministar odbrane Hano Pevkur rekao je Njuzviku krajem 2024. da će ruski predsednik Putin moći da iskoristi stotine hiljada vojnika koji se trenutno bore u Ukrajini na drugom mestu ako Rusija i Ukrajina pristanu na prekid vatre. "To znači da će ruska vojska imati dosta slobodnih vojnika koje će potom dovesti u naš kompiluk”, rekao je Pevkur.

Baltičke zemlje i Poljska - članice NATO-a koje graniče s Rusijom - na tu su latentnu pretnju odgovorile povećavanjem vojnih budžeta.

Kurir/Jutarnji list