PUTINU STIGLO MOĆNO POJAČANJE IZ BRATSKE KINE?! Sijeve trupe vedre i oblače Ukrajinom! "Žude za DIREKTNIM iskustvom kako bi spremili armiju za SLEDEĆE RATOVE"
Bivši zvaničnik zapadnih obaveštajnih službi rekao je za Rojters da se oko 200 kineskih vojnika bori za Rusiju u Ukrajini.
Dva aktuelna američka zvaničnika, koji su govorili anonimno, potvrdili su da ih ima više od stotinu.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski naveo je brojku od 155. Njegove snage su nedavno zarobile dvojicu od njih.
Rojters izveštava da američka vlada smatra da su ti vojnici plaćenici i da očigledno nemaju „direktnu vezu“ sa kineskom vladom.
Međutim, mediji pišu da kineski režim zaista šalje vojnike u tu istočnoevropsku zemlju. Rojters navodi da „kineski vojni oficiri, uz odobrenje Pekinga, obilaze ruske linije fronta kako bi izučili lekcije i taktike iz rata.“
Bivši zapadni obaveštajac rekao je agenciji da su ti oficiri „apsolutno tamo uz odobrenje.“
„Komunistička partija žudi za direktnim iskustvom sa ukrajinskog fronta kako bi pripremila Narodnu oslobodilačku armiju za buduće ratove“, rekao je Ričard Fišer iz Centra za procenu i strategiju iz oblasti Vašingtona krajem prošle nedelje u razgovoru za Hill.
„Za PLA (kinesku vojsku), ukrajinski front predstavlja najintenzivniju i najsuroviju evoluciju revolucionarnog i promenljivog sukoba između bespilotnog naoružanja i elektronske ratne odbrane. Ako PLA uspe da shvati i razvije lekcije sa ukrajinskog ratišta, može znatno povećati šanse za brzu pobedu u blickrigu na Tajvanu“, kaže Fišer.
Takođe je verovatno da kineski oficiri ne samo da posmatraju i izveštavaju Peking, već i savetuju svoje ruske kolege. Kina, uostalom, podržava ruski ratni napor od samog početka.
Kina je gotovo sigurno dala zeleno svetlo za invaziju kroz zajedničku izjavu od 5.300 reči koju su Si Đinping i Vladimir Putin potpisali u Pekingu 4. februara 2022, samo 20 dana pre ruskog napada. Putin je možda planirao raniji napad, ali je, izgleda, izašao u susret kineskim željama i sačekao kraj Zimskih olimpijskih igara u Pekingu da napadne bivšu sovjetsku republiku.
Tokom rata, Kina je gotovo u potpunosti podržavala Putina. Na primer, Peking je kupovao rusku naftu koja je pod sankcijama Ujedinjenog Kraljevstva, SAD i EU, otvorio je svoj finansijski i bankarski sistem za ruske institucije pod sankcijama, obezbedio vojnu obaveštajnu, diplomatsku i propagandnu podršku, kao i prodao robu sa dvostrukom namenom i, prema nekim izvorima, oružje.
S obzirom na kinesku podršku i Moskvi i Pjongjangu, malo je verovatno da bi Severna Koreja mogla da se uključi u rat na strani Rusije bez kineskog odobrenja.
Što se tiče plaćenika, gotovo sigurno je da je Peking znao i odobrio njihovo učešće u ratu.
„Malo je verovatno da bi ti vojnici mogli da otputuju u Rusiju bez potpunog pristanka režima Sija Đinpinga“, rekao je Čarls Barton iz tink-tenka Sinopsis.
„Si vodi gotovo potpunu državu nadzora i posvećuje posebnu pažnju interakcijama svojih državljana sa bliskim partnerima kao što je Rusija“, rekao je Barton, bivši kanadski diplomata stacioniran u Pekingu.
„Par stotina kineskih muškaraca vojnih godina koji napuštaju zemlju da bi se borili u stranom ratu svakako je nešto o čemu bi Peking bio obavešten.“
Na primer, sigurno postoji prisustvo agenata Ministarstva državne bezbednosti koji nadgledaju zahteve za vizu za Rusiju.
Prisustvo kineskih vojnika u Ukrajini podseća na „Kineske narodne dobrovoljce“ koji su 1950. otišli da se bore protiv snaga UN u Korejskom ratu.
„Slanje male početne grupe koja bi se pridružila Rusima u skladu je sa strategijom kineskih komunista da prvo stvore prividne osnove za poricanje, a potom i privid legitimnosti za postepeno povećanje broja ljudi na frontu“, kaže Barton.
„To će gotovo sigurno biti praćeno postepenim uvođenjem sofisticiranog kineskog ofanzivnog naoružanja“, dodao je.
Barton takođe izražava zabrinutost da Rusija, zahvalna Kini zbog podrške u Ukrajini, neće moći da odbije kineske zahteve da joj pošalje snage u slučaju invazije na Tajvan ili neku drugu susednu zemlju.
Kineska i ruska vojska redovno sprovode zajedničke vežbe u Istočnoj Aziji. Stoga Pentagon treba da pretpostavi da će se ove dve sile, zajedno sa Severnom Korejom, boriti rame uz rame u sledećem ratu.
Zbog toga Kina verovatno vidi veliki strateški značaj u tome da kineske trupe – čak i ako su plaćenici – učestvuju u ratu u Ukrajini.
„SAD i druge zemlje gotovo da nisu uvele nikakve sankcije Kini zbog njene sveobuhvatne podrške ruskom ratnom naporu. Stoga ne treba da nas čudi što Peking sada smatra da može nekažnjeno da šalje vojnike da se bore u Evropi“, kaže Gordon G. Čang, autor knjiga o Kini u članku za Hill.
Sankcije kineskim firmama
Ukrajina je u petak uvela sankcije trima kineskim kompanijama, dan nakon što je predsednik Volodimir Zelenski optužio Kinu da snabdeva Rusiju oružjem – optužbu koju je Peking odbacio.
Sankcije znače da te kompanije neće moći da posluju sa Ukrajinom i da će im sva imovina u toj zemlji biti zamrznuta.
Zelenski je najavio sankcije aeronautičkoj firmi Beijing Aviation and Aerospace Xianghui Technology Co. Ltd i dvema kompanijama za industrijske komponente – Rui Jin Machinery Co. Ltd i Zhongfu Shenying Carbon Fiber Xining Co. Ltd – sve registrovane u Kini.
Zelenski je ove nedelje izjavio da poseduje obaveštajne podatke koji ukazuju da Kina šalje oružje, uključujući barut i artiljeriju, Rusiji.
Kina je više puta negirala da šalje borce ili oružje Rusiji.
„Stav Kine po pitanju Ukrajine oduvek je bio jasan,“ izjavio je portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Lin Džijan ove nedelje. „Aktivno radimo na promociji prekida vatre i podsticanju mirovnih pregovora.“
Analitičari navode da se Ukrajina sve više udaljava od svoje pažljivo neutralne pozicije prema Kini. Prošlog maja, u Singapuru, Zelenski je optužio Kinu da pomaže Rusiji u „aktivnom blokiranju“ zemalja koje su želele da učestvuju na mirovnoj konferenciji u Švajcarskoj.
Kurir.rs/Nova/Preneo: D. P.
"VUČIĆ JE TAJ ZADATAK SAVLADAO PRILIČNO VEŠTO" Nemački novinar: Delovalo je da takvo balansiranje između Istoka i Zapada neće izdržati ovaj izazov, ali...