Slušaj vest

Cerebralno krvarenje mogući je uzrok smrti pape Franje, a ne respiratorni problemi koji proizlaze iz njegove nedavne po život opasne upale pluća, objavila je ANSA pozivajući se na dobro obaveštene izvore.

Prema onome što ANSA saznaje, moždano krvarenje mogući je uzrok Franjine smrti.

Horhe Mario Bergoljo Foto: Massimo Valicchia/NurPhoto/Shutt / Shutterstock Editorial / Profimedia, EPA/Alessandro di Meo, EPA/Bagus Indahono, AP/Achmad Ibrahim, IPA/ABACA / Abaca Press / Profimedia

Njegova smrt nastupila je iznenada jutros u 7.35 i, kako se navodi, nije u vezi s bolestima disajnog sistema.

Moždano krvarenje zapravo je lošija i pogubnija varijanta moždanog udara.

Evo pregleda ključnih trenutaka iz njegove medicinske istorije:

1957: U svojim ranim dvadesetim, papa Franja je patio od teške respiratorne infekcije koja je primorala lekara da mu uklone deo desnog pluća

Jul 2021: Papa je proveo deset dana u rimskoj bolnici, gde je podvrgnut operaciji uklanjanja dela debelog creva kako bi se rešilo ozbiljno suženje creva
Januar 2023: Podvrgnut je trosatnoj operaciji tokom koje mu je regulisana kila
April 2023: Papa je ponovo hospitalizovan zbog respiratorne infekcije, nakon što je doživeo jak bol u grudima i otežano disanje. Lekari su mu tada dijagnostikovali akutni bronhitis
Jun 2023: U bolnici je podvrgnut još jednoj abdominalnoj operaciji
14. februar 2025: Papa je hospitalizovan nakon što se borio sa bronhitisom više od nedelju dana
19. februar 2025: Lekari su mu dijagnostikovali obostranu upalu pluća
24. februar 2025: Testovi pokazali početne, blage probleme sa bubrezima
28. februar 2025: Papa je doživeo "izolovanu respiratornu krizu", praćenu povraćanjem, što je dovelo do naglog pogoršanja njegovog respiratornog stanja
3. mart 2025: Francis je pretrpeo dve epizode respiratorne insuficijencije
23. mart 2025: Vidno oslabljen, papa Franja je otpušten iz bolnice

Papa Franja, koji je preminuo danas u 88. godini života, još kao mladić prošao je kroz tešku operaciju uklanjanja dela pluća.

Tokom godina često se suočavao s respiratornim problemima, uključujući bronhitis, zbog čega je više puta bio hospitalizovan.

Papa Franja preminuo je danas, saopštio je Vatikan.

Papa Franja Foto: AP/Gregorio Borgia, AP/Achmad Ibrahim, EPA/Alessandro di Meo

Papa Franja rođen 17. decembra 1936. godine, u Buenos Ajresu, kao Horhe Mario Bergoljo, kao najstarije od petoro dece u porodici italijanskih imigranata.

Njegov otac Hose Mario Fransisko Bergoljo bio je računovođa, majka Ređina Marija Sivor domaćica, a Italiju su napustili 1929, tokom vladavine Benita Musolinija. Kako kaže njegova sestra Marija, razlozi nisu bili ekonomske prirode.

U mladosti, Bergoljo je radio kao izbacivač i čistač, dok je stanovao u malom stanu u predgrađu Buenos Ajresa, gde je provodio vikende u samoći. Nakon što je stekao diplomu u oblasti hemije, posle čega je radio u jednoj laboratoriji, i to sa čuvenom paragvajskom biohemičarkom i političkom aktivistkinjom Ester Baljestrino.

Od mladosti je bio veliki ljubitelj tanga, opere i fudbala, kao i navijač i, odnedavno, počasni član argentinskog kluba San Lorenso de Almagro.

Kada je imao 21 godinu, oboleo je od pneumonije i otkrivene su mu tri ciste, zbog čega je Bergolju uklonjen deo pluća.

Papa Franja Foto: AP Andrew Medichini

Svoj pravi poziv Bergoljo je pronašao je sasvim slučajno. Na putu ka obeležavanju jednog praznika, prošao je pored crkve i odlučio da se ispovedi, kada ga je jedan sveštenik nadahnuo da pristupi Crkvi.

Studirao je u Nadbiskupijskoj bogosloviji bezgrešnog začeća, a priznao je da se kao mlad bogoslov zaljubio u jednu devojku, zbog čega je sumnjao hoće li nastaviti svoj put.

Kao jezuitski iskušenik je studirao humanističke nauke u Santjagu, u Čileu, a zvanično postao jezuita 1960. godine, kada je dao zavete siromaštva, čednosti i poslušnosti. Iste godine je stekao diplomu iz filozofije u Buenos Ajresu, a predavao je književnost i psihologiju u Santa Feu i Buenos Ajresu.

Tokom devedesetih počinje veliki uspon u Rimokatoličkoj crkvi za Bergolja.

Najpre ga je papa Jovan Pavle II imenovao 20. maja 1992. godine za pomoćnog biskupa u Buenos Ajresu i titularnog biskupa Auke, posle čega je 1997. proglašen i koadjutorom, a zatim je nasledio kardinala Kvaraćina posle njegove smrti 28. februara kao nadbiskup Buenos Ajresa.

Paralelno s tim je bio biskup za vernike istočnog obreda koji žive u Argentini, a 2005. godine je izabran za predsedavajućeg argentinske biskupske konferencije. Tada je posebnu pažnju privukao njegov moto – "Bedan, ali izabran".

Tokom svog života papa Franja bio je poznat po svojoj skromnosti i jednostavnom životu, što je jedan od razloga zašto je došao na čelo Katoličke crkve. On je pre nego što je postao poglavar katolika odbijao skupocene automobile i vozače, već putovao javnim prevozom, a rekao je "ne" i životu u luksuznoj biskupskoj rezidenciji.

Kako se pisalo, sam je pravio svoje obroke, hrani se skromno i uglavnom večera samo voće i pije čaj.

Nakon što je papa Benedikt XVI napravio presedan ostavkom 28. februara 2013, počela je konklava na kojoj je 115 kardinala glasalo i izabralo Horhea Marija Bergolja za novog papu, drugog dana konklave, u petom krugu glasanja.

S obzirom na njegove godine i zdravstveno stanje, on nije smatran favoritom, pa je ova vest iznenadila mnoge članove Crkve. U svakom slučaju, s dve trećine glasova, svet je dobio novog papu.

Prvu noć koju je kao papa Franja, što je ime koje je uzeo u čast svecu Franji Asiškom, proveo u Vatikanu prespavao je u apartmanu Doma svete Marte. U pitanju je, kao i sve u njegovom životu, skroman apartman s dve sobe, pa u jednoj od njih on radi i prima goste.

Kako je biografkinja Frančeska Ambrogeti napisala, papa Franja je bio stidljiv čovek izbalansirane snage i neko ko je vrlo zabrinut zbog socijalnih nejednakosti među ljudima, posebno u njegovoj rodnoj Argentini i drugim delovima Latinske Amerike.

Kurir.rs/Index/Preneo: D. P.