Slušaj vest

Južni pol Sunca, ranije neistraženi region naše zvezde, prvi put je snimljen impresivnim slikama sa letelice Solar Orbiter.

Zajednička misija Evropske svemirske agencije (ESA) i NASA-e zavirila je izvan ravni Sunčeve orbite i snimila prve slike njegovih misterioznih polarnih regiona. Revolucionarna posmatranja otkrila su haotičan mozaik magnetne aktivnosti na Sunčevim polovima, za koju naučnici veruju da je ključna za razumevanje kako se Sunčevo magnetno polje menja otprilike svakih 11 godina.

„Prvi put u istoriji, čovečanstvu prikazujemo slike Sunčevog pola“

„Danas, prvi put u istoriji, čovečanstvu prikazujemo slike Sunčevih polova“, rekla je profesorka Kerol Mandel, direktorka nauke u Evropskoj svemirskoj agenciji (ESA).

„Sunce je naša najbliža zvezda, izvor života, ali i potencijalna pretnja savremenim svemirskim i energetskim sistemima na Zemlji, tako da je ključno da razumemo kako funkcioniše i naučimo da predvidimo njegovo ponašanje. Ove jedinstvene slike iz misije Solar Orbiter označavaju početak nove ere solarne nauke“.

Misija vredna 1,3 milijarde dolara (oko 1,1 milijardu evra), koja je počela 2020. godine, snimila je slike Sunčevog južnog pola sredinom marta, kada se letelica nalazila pod uglom od 15 stepeni ispod Sunčevog ekvatora, što je omogućilo prvo posmatranje Sunčevog pola iz tog ugla.

Iako Zemlja ima stalne magnetne polove, Sunčevo magnetno polje se menja otprilike svakih 11 godina, odnosno magnetni polovi se zamenjuju, i tada dostiže vrhunac aktivnosti, sa najviše sunčevih pega i erupcija.

Prva magnetna merenja sa Solar Orbitera otkrila su fragmentirani mozaik severnih i južnih polarnih regiona blizu površine Sunca. Ovaj obrazac je predviđen kompjuterskim simulacijama, ali nije potvrđen direktnim posmatranjem. Naučnici kažu da će praćenje dramatičnih promena magnetnog polja na polovima biti ključno za preciznije prognoze Sunčevog ciklusa.

„Polovi Sunca su bukvalno bili terra incognita“

„Nismo tačno znali šta da očekujemo od ovih prvih slika, Sunčevi polovi su bukvalno bili terra incognita“, rekao je profesor Sami Solanki, šef instrumenta za mapiranje magnetnog polja i direktor Instituta Maks Plank za istraživanje Sunčevog sistema u Nemačkoj.

Sunčev magnetni ciklus se dešava zato što se ne rotira kao čvrsto telo — njegov ekvator se rotira brže (svakih 26 dana) nego njegovi polovi (svakih 33 dana). Ova razlika rasteže i uvija magnetna polja dok ne postanu toliko nestabilna da se polariteti obrnu.

Sunce se transformiše iz relativno mirne zvezde u izuzetno aktivan objekat.
„Sunčeva atmosfera i njeno ponašanje su potpuno oblikovani magnetnim poljem i njegovim promenama. Od relativno mirne zvezde, Sunce se transformiše u izuzetno aktivan i dinamičan objekat sa čestim eksplozijama u atmosferi.“

„Iako su modeli predvideli da magnetno polje treba da bude nepravilno raspoređeno, sasvim je drugačije videti ga zapravo“, rekla je profesorka Lusi Grin iz Laboratorije za svemirske nauke Mulard na Univerzitetskom koledžu u Londonu (UCL), koja je uključena u projekat od 2005. godine.

Današnji modeli nisu dovoljno precizni da bi odredili kada će se dostići vrhunac aktivnosti.
Za pet do šest godina, Sunce će ući u sledeći period minimalne aktivnosti, kada je njegovo magnetno polje najravnomernije raspoređeno i beleži najniži nivo aktivnosti. Trenutni modeli i predviđanja jedanaestogodišnjeg solarnog ciklusa još uvek nisu dovoljno precizni da bi se tačno utvrdilo kada će Sunce dostići vrhunac aktivnosti i koliko će on biti jak.

Jedina letelica koja je ranije preletela Sunčeve polove bila je NASA-ina sonda Ulises, lansirana 1990. godine, ali ona nije imala kameru i prikupljala je samo podatke o magnetnom polju i solarnom vetru.

Solarni Orbiter će nastaviti da kruži oko Sunca pod uglom od 17 stepeni do 24. decembra 2026. godine, kada će njegov sledeći prelet Venere nagnuti njegovu orbitu na 24 stepena, a 2029. godine letelica će se podići na ugao od 33 stepena iznad ravni planete.

Kurir.rs/INdex/Agencije