"UKOLIKO KATAR UĐE U SUKOB, IRAN ĆE SE PREDATI" Stručnjaci u emisiji "Usijanje" o eskalaciji sukoba: Iranu prete još tri države!
Danas svedočimo eskalaciji sukoba izmedju Izrael i Irana, a gosti u emisiji "Usijanje" koja se emituje na Kurir televiziji objašnjavaju moguće dalje scenarije
U Islamskoj Republici Iran od revolucije 1979. vlada autoritarni režim šiitskih mula i Vrhovni vođa. Danas svedočimo eskalaciji sukoba izmedju Izrael i Irana koji je počeo 3. avgusta 2005. godine dolaskom na čelo Irana predsednika Mahmuda Ahmadinežada koji je tokom svog mandata pokrenuo ubrzano razvoj nuklearnog programa Irana i značajno radikalizovao svoju retoriku prema Izraelu.
Izrael od 13. juna bombarduje vojne i nuklearne objekte u Iranu, tvrdeći kako želi da spreči Teheran da razvije nuklearno oružje. Iranska odmazda započela je nekoliko sati kasnije, kad su pokrenut napadi balističkim raketama na „desetine ciljeva, vojne centre i vazduhoplovne baze" u Izraelu, u operaciji nazvanoj „Istinsko obećanje 3".
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je da je napad, nazvan 'Operacija Uspon lava', bilo usmerena na samo „srce" iranskog nuklearnog programa. Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei rekao je da Izrael „treba da očekuje surovu kaznu", dok je njegov ministar spoljnjih poslova nazvao udare „objavom rata". Bliski istok je ušao u novu, još složenijju i napetiju fazu, nakon što se i Amerika uključila u izraelsko-iranski sukob - na strani Izraela.
O ovim temama govorili su gosti "Usijanja": dr Aleksandar Lukić, Institut za političke studije, Dragan Vujičić, novinar, dr Rajko Petrović, Institut za evropske studije i Mijat Kostić, Novi treći put.
- Rusija ne vidi Iran kao prioritet, baš zbog toga što ima posla kod kuće. Pomenut je i vojni savez koji bi obavezivao obe strane u slučaju napada, podsetio bih da je Jermenija bila članica ODKB-a i da u slučaju rata Jermenije i Azerbejdžana, Rusija nije stala na njenu stranu, tako da mislim da taj momenat međunarodnih saveza pokazati kao trend prošlosti, a da će se neki surovi odnosi u spoljnoj politici vratiti na scenu. Što se tiče odnosa Rusije i Irana, verujem da Rusija nije spremna da vojno direktno se suprotstavi ni Izraelu ni Americi - rekao je Kostić i dodao:
- Ono što verovatno može biti svakako ponuđeno jeste neka finansijska pomoć što se tiče snabdevanja vojnim tehnologijama. Iran ne može potpuno da se oslanja na Rusiju, iako naravno veliki deo tehnologije koji koristi Iran je i ruske proizvodnje. Iran sve manje saveznika ima. Sa nemogućnošću da se oslanja na Rusiju, mislim da je Teheran u mnogo lošijoj poziciji nego što je to bio prošle godine.
Kostić je prokomentarisao i reakcije međunarodne zajednice, Ujedinjenih nacija i Evropske unije, s obzirom da je aktuelna poslednja izjava sa NATO sumita, generalnog sekretara Marka Rubija:
- Postoji dvostruka igra. Naravno da svi pozivaju na prekid primirja, da svi pozivaju na povratak za pregovarački sto, a s druge strane opet vidimo da članice Ujedinjenih nacija po državi ili jednu ili drugu stranu. Vidimo da i neki tradicionalni saveznici Izraela ne govore toliko eksplicitno, afirmativno o nekim stvarima. Kanada, Australija, Novi Zeland, uveli su sankcije članovima izraelske vlade, dakle Ben Vir i ostatak njegove partije - krajnja desnica, su sankcionisani u tim zemljama, Tako da vidimo da čak i Izrael gubi tu nedvosmislenu podršku Zapada koju je imao - kaže Kostić i dodaje:
- Iran nema sada samo Izrael kao pretnju i neprijatelja, već i Saudijsku Arabiju, Katar i Emirate. Pokrenut je napad i na američku vojnu bazu u Katru, što ponovo može biti neki vid eskalacije. Ukoliko Katar uđe u ovaj sukob, oni će nedvosmisleno odgovoriti Iranu. Katar dobija skoro trilion doalara za naoružanje. To ni dovelo do kapitulacije države Irana.
Vujičić tvrdi da u sukobima u Zapadnoj Aziji najviše stradaju šiiti, dok pojedine bogate sunitske zemlje, poput Katara, ulažu ogromne sume u američko oružje i tehnologiju:
- Pojavljuje se jedan izraz koji je verovatno tačan, a to je Sunitski cionizam. U ovom ratu smo svedoci da uglavnom Šiiti stradaju. Sve što se događa u Zapadnoj Aziji je jako čudno. Katar ima godišnje izvoz od 125 milijardi, a ulaže 500 milijardi dolara u američki IT. Uzima naoružanje od 1250 milijardi. Katar je jednna od najugroženijih država u zapadnoj Aziji, ne treba tome ništa verovati, pre svega što se sada pipaju snage Kine i Rusije - rekao je Vujičić.
Lukić se dotakao i međunarodne zajednice,te ukazao na podeljene reakcije, gde Zapad uglavnom ćuti ili podržava izraelske poteze
- Ako bi gledali reakcije međunarodne zajednice, taj kolektivni zapad je ili donekle uzdržan ili podržava ovo što se dešava. Onaj deo sveta što se oslanja na Briks, osuđuje i traži da se sa tim prestane i da se situacija razreši dogovorom. Zašto je Izrael baš 13. juna napao Iran, a za 15. jun su ugovorei pregovori Američke i Iranske delegacije? Zašto Izrael nije sačekao barem nekoliko dana? Očigledno su Amerika i Izrael hteli na ovaj način da reše to pitanje. Ili je Izrael to uradio na svoju ruku neobavestivši Trampa, mada je on čini mi se rekao da su ga obavestili, ali da on nije hteo da učestvuje u tome. Svakako, nije mogao da spreči Izrael da to uradi - rekao je Lukić
Sa druge strane, Petrović ukazuje da su poruke iz Izraela i Amerike sve otvorenije kada je reč o promeni režima u Iranu, dok u pozadini ostaje niz složenih regionalnih odnosa koje oblikuju poteze velikih sila:
- Direktno idu prema promeni režima, Natanjahu je govorio da tone Iranaca želi da se njihov režim smeni, da će imati podršku Izraela da prigrli demokratiju. A poslednjih dana smo mogli da čujemo od Trampa da ako postoji prostor u Iranu za promenu režima, zašto se to ne bi ni desilo. Iran je konfigurisan od 1979. godine, nije lako razjasniti šta se dešava u toj zemlji. Imali smo proste u Iranu povodom navodnog lošeg položaja žena. Imate ljude koji se sećaju perioda pre 1979. godine, koji su bili prozapadno orijentisani, pa su taka pogled na stvari videli pozitivno - kaže i dodaje:
- Neka strategija Izraela je bila da se sve te okolne zemlje destabilizuju, odnosno da Izrael može bez problema da leti avionima iznad njih. Bombardovan je i onaj deo Irana gde živi najviši deo azerbejdžanaca. Veliko je pitanje i znamo sve šta se desilo u Siriji, u Libanu je Hezbulah prilično obezglavljen, Huti su ratoborni, ali smo imali taj period kada su hteli i da zakopaju ratne sekire sa Amerikancima.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs