Na kratkom amaterskom video snimku jedne takve trgovine, napravljenom mobilnim, koju je ponudio portal Žurnal, Fejzić tokom razgovora s muškarcem čije je lice prikriveno daje 100 konvetibilnih maraka (50 evra) za obećanje da će na izborima u oktpbru 2018. za njega glasati šest osoba. "Ima amidža (stric), ima amidžična (strina), tast, tašta...", nabraja neidentifikovani muškarac Fejziću osobe čije mu glasove nudi, a on mu za uzvrat daje novčanicu od 100 KM i nudi svoj predizborni materijal kako se kupljeni birači ne bi zbunili.
Fejzić se na opštim izborima kandidovao za poslanika u skupštini malene Bosansko-podrinjske županije predvodeći nezaisnu "Goraždansku listu". Mandat je i dobio osvojivši 318 glasova, a kako se uoči izbora odlučio na izbornim listama da se izjasni kao Hrvat, dobio je i mesto jedinog poslanika iz te županije u klubu Hrvata Doma naroda parlamenta Federacije BiH.
Prema popisu iz 2013. u celoj županiji, koja je tada imala nešto više od 22.000 stanovnika, živele su samo 24 osobe koje su se izjašnjavale kao Hrvati. Fejzića je zapalo da ih predstavlja na osnovu matematičkih formula po kojima trenutno funkcioniše izborni sistem BiH i po kojima je predviđeno da nacionalne klubove u Domu naroda parlamenta Federacije BiH čini barem po jedan poslanok iz reda svakog konstitutivnog naroda iz svake od deset županija, bez obzira koliko u njima kog naroda živi.
Ta činjenica je bila povod HDZ-u BiH da zatraži izmene izbornog zakona kako bi se osiguralo da interese konstitutivnih naroda u Domu naroda Federacije BiH predstavljaju poslanici iz onih županija u kojima pripadnici određenog naroda čine većinu. Ustavni sud BiH je, odlučujući po prizivu Bože Ljubića na sporne odredbe Izbornog zakona, ocenio kako je ispravno stajalište da Dom naroda nije dom federalnih jedinica, nego konstituivnih naroda pa bi skladno tomu trebalo izmeniti Izborni zakon kako bi se osiguralo poštivanje autentične volje biračkog tela.
O provođenju te odluke Ustavnog suda BiH do danas nema saglasnosti između hrvatskih i bošnjačkih političkih stranaka, kao što nema ni dogovora o tome kako provesti brojne presude Evropskog suda za ljudska prava kojima su također utvrđene diskriminatorske odredbe Izbornog zakona BiH. Najpoznatija takva presuda je u slučaju "Sejdić-Finci", a ona je donesena pre punih deset godina.
Kurir.rs/Večernji.hr Foto: Screenshot
NE PROPUSTITE
