OVAJ CETINJANIN JE 2 MESECA PROVEO SA AMAZONSKIM PLEMENIMA: Upoznao život u prašumi, a evo kako je preživeo jedan neobičan ritual (VIDEO)

Crna Gora - 10.01.2019. 19:02h

Iako je i ranije putovao, pravu avanturu, Cetinjanin Filip Zečević, osetio je živeći dva i po meseca sa amazonskim plemenima u Brazilu, Kolumbiji i Peruu.

U tome mu je pomogao Goran iz Srbije, koji već 30 godina živi u Latinskoj Americi.

Na sreću, kako kaže, tajne zagonetne prašume otkrivao je u periodu kad nije bilo komaraca.

"Oni žive u rezervatu koji čuva vojska, i tu se ne može. Morali su da izađu, da naprave s nama kontakt van rezervata, gde smo proveli vreme na teritoriji drugog plemena, koji su nekad kanibali bili. Zadnjih 20 godina nije zabeležen kanibalizam. Naši Indijanci su našli njihove tragove u toku noći, zbog drugih ljudi se nije pominjalo da se to dešava", priča Zečević.

View this post on Instagram

The Mariwin Ceremony is often used to teach the Matis children discipline. Children that have misbehaved recently are punished during the ceremony. However, the children are frightened more than physically punished. The Mariwin spirits never speak. Instead they make eerie sounds that frighten the children, encouraging them to behave. To the Matis, the masked beings are nonhuman, yet are called ancestral spirits by them. There are even two types of Mariwin spirits, red versus black. The red Mariwin spirits apply red-colored clay to their bodies instead of black-colored charcoal, giving them a reddish appearance. #tribe #feralhuman #indigenous #jungle #forest #photography #photooftheday #nature #brasil #colombia #naturephotography #outdoors #matistribe #wanderlust #montenegro #crnagora #explore #expedition #rainforest #matisindians #mangicaoutdoorz #poison #blowgunhunting #epic

A post shared by Filip Zečević (@mangica.outdoorz) on Nov 25, 2018 at 10:27am PST

Filip se brzo stopio sa prirodom i navikao na život u drvenim kućicama sa palminim krovom.

Na plemenskom meniju česta je riba, pečena banana i meso od majmuna. Kako obroci zavise od ulova, probao je za njega neobične specijalitete kao što su crvi, supa od majmuna te meso od krokodila i divlje svinje.

"Budiš se kako sunce izađe, ritual je odmah da se krene u lov. Nemaju struju da bi skladištili hranu, mora dva puta da se lovi. Love majmune, ribu, ptice, nekoliko vrsta glodara, divlje svinje. Oni znaju njihov jezik. Ja znam španski, engleski i ovaj naš, ali nikakve greške nije bilo u komunikaciji. Malo sam bio intresantan zbog brade i što sam ćelav, mada oni već osam, devet godina imaju kontakt sa belim čovekom jer moj prijatelj vodi ljude da provode vreme s njima. Pre 40 godina su prvi put kontaktirani, tako da im nije strano, pitali su me kolika leta menjam do kuće, upoznati su sa svim uglavnom", kaže.

Palma i životinjski zubi koriste se za pravljenje nakita. Dok broj ogrlica oko muškog vrata pokazuje koliko je njegova žena vrijedna, različiti detalji i tetovaže predstavljaju položaj u plemenskoj hijerarhiji.

"Kod muškaraca to predstavlja sazrevanje kao u većini plemena. Oni tetoviraju lice, stavljaju parčiće drveta kroz nos, kroz usnu. Sebe smatraju da su jaguar ljudi. To je jako bolno pa mali broj ljudi završi inicijaciju za lovca - muškarca", kaže Zečević.

Nije retkost da muškarci kradu žene iz drugih plemena. U njihovom društvu jasno su podeljene uloge.

"Imaju pravo da imaju dve žene, ali ukoliko on nije dobar muž, lovac, žena ima pravo da ga napusti bez ikakve ljutnje, da se uda za drugog lovca. Pojedine stvari mogu samo muškarci da rade, pojedine samo žene, podeljeno je dosta toga. Love samo muškarci, oko dece samo žene, oko rituala samo žene, konkretno za skupljanje kamno otrova samo žene mogu da rade oko toga", objasnio je Filip.

Upravo u kambo ceremoniji detoksikacije organizma učestvovao i Filip. Imao je smelosti da bude deo raznih rituala uprkos tome što su neprijatni i bolni, poput sipanja kapi od lijane, i stavljanja ruku na mravinjak. Narod Matis veruje da je to način da očvrsnu.

View this post on Instagram

Kambo ceremonija! Kambo ili Sapo Verde (izgovara se „kambô") naziv je za amazonsku žabu (Phyllomedusa bicolor, najveća vrsta roda iz porodice Hylidae), noćnu životinju koja živi na drveću. Moguće je pronaći je posvuda u amazonskim državama kao što su Gvajana, Venezuela, Kolumbija, Peru ili Bolivija. Njezin sekret amazonska plemena koriste za iscjeljivanje najrazličitijih vrsta bolesti i osobnih problema, odnosno za imunizaciju i ostvarenje nove razine psihofizičke otpornosti.Aktivni sastojci kambovog sekreta koji proizvode navedene efekte jesu peptididermorfin i deltorfin koji imaju analgetička svojstva te osnažuju imunološki sustav, provocirajući ga da uništi patogene mikroorganizme. Supstance u žabljem sekretu imaju i antibiotička svojstva te osnažuju čovjekov imunološki sustav poticanjem na proizvodnju antitijela protiv otrova. To je i razlog zašto kambo često nazivaju amazonskom vakcinom jer ima učinak imunizacije, a i nanosi se na način sličan potkožnim vakcinacijama, premda ovdje nema ubadanja iglom nego se na lagano spaljeni sloj kože jednostavno namaže sekret.Prema efektima koje izaziva, kambo očigledno čisti jetru i žuč te crijeva i cjelokupni probavni trakt. Navodno se pokazao izuzetno kvalitetnim pomoćnim sredstvom prilikom liječenja raka, AIDS-a, Parkinsonove bolesti te svih oblika duševnih poremećaja i emocionalnih problema. Katukina Indijanci ga koriste i prilikom tretiranja zmijskog ujeda te kao tonik.No za amazonske Indijance glavni razlog za upotrebu kamba jest borba protiv takozvane „paneme", što je njihov izraz za tugu, nedostatak sreće, iritaciju ili „lošu auru". Riječ je o stanju osobne blokiranosti nakupljenim negativnim emocijama i mislima što za posljedicu ima osjećaj nemoći, letargije, čulne otupjelosti ili lijenosti, što konačno dovodi i do nastanka bolesti. Zato ga amazonski Indijanci koriste kako bi se oslobodili paneme te, prema riječima profesora Gomesa, „postali uspješni u lovu", ali i „privlačenju osoba suprotnog spola". Iako i ovo može zvučati kao vrlo dobar razlog za prolazak kroz kambo ceremoniju, liječenje tijela i psihe te prizemljenje i zdrava ukorijenjenost u fizičkoj realnosti daleko su veći dobici.

A post shared by Filip Zečević (@mangica.outdoorz) on Jan 10, 2019 at 4:29am PST

"Žene su uzele žabu, sakupile otrov, onda počne ceremonija, koja se sastoji od toga što te izgore, skinu parče kože da bi mogao otrov da uđe, namažu. Nije prijatno, počinje vrućina u licu, na kraj se završava izbacivanjem svih toksina i otrova iz sebe", objačnjava Zečević.

Zbog obaveza i planina koje su mu jako nedostajale, ovaj avanturista se vratio na Cetinje. Ipak, kad bude imao priliku, opet će obići svoje domorodačke prijatelje.

View this post on Instagram

Prije svega moram da objasnim da 60% ishrane plemena Matis chine majmuni. Puvalica ili blowgun nije samo oruzhije za lov,nego je i duhovna stvar za njih. Tako da se odaje i poshtovanje zhivotinji koju ulove. Poslije sat vremena shetnje kroz dzhunglu,nailazimo na prvog majmuna,leteceg majmuna ili latinski Pithecia monachus. Je li bila sreca ili vjeshtina,majmun je pogodjen prvom strelicom. Matis indijanci pochnu da koriste puvalice(blowgun) kao vrlo mladi,s obzirom da Bini Bashu ima 56 godina,vjerovatno je u pitanju vjeshtina,a ne sreca. #tribe #feralhuman #indigenous #jungle #forest #photography #photooftheday #nature #brasil #colombia #naturephotography #outdoors #matistribe #wanderlust #montenegro #crnagora #explore #expedition #rainforest #matisindians #mangicaoutdoorz #poison #blowgunhunting #epic

A post shared by Filip Zečević (@mangica.outdoorz) on Nov 8, 2018 at 4:40am PST

"Najviše sam naučio od njih jednostavnost življenja, zaključio sam da imamo po kući previše stvari za nošenje, gomilamo a ne koristimo. Kod njih nema "valjaće". Nema zavisti, ljubomore, sve se deli".

Vodeći se slobodom koju nosi u sebi i ljubavlju prema prirodi, mladi Cetinjanin će na svoj način egzotiku Južne Amerike preneti i na voljeni Lovćen, gde već pravi drvenu jednostavnu kuću, koja će biti sjajno mesto za kampovanje i tokom zimskih dana.

Kurir.rs/Vijesti.me (Nina Bošković) Foto: Youtube/Printscreen