Slušaj vest

Ribar Gojko Mitrović dostavio je jutros Institutu za biologiju mora Univerziteta Crne Gore u Kotoru fotografije mlade jedinke velike bele ajkule, ulovljene i puštene na 12 kilometara od obale Crne Gore, na dubini od 115 metara.

Iako se često veruje suprotno, ova vrsta morskog psa prirodno zalazi u Jadransko more i nastanjuje ceo Mediteran. Njena brojnost je, međutim, znatno manja nego ranije.

„Velika bela ajkula (Carcharodon carcharias) jedna je od najpoznatijih životinjskih vrsta na svetu, a njena mediteranska populacija smatra se kritično ugroženom. Nalazi ove vrste u mediteranskim zemljama postali su veoma retki i često se pojedinačno opisuju u naučnoj literaturi. Prema podacima Instituta, u proteklih skoro 30 godina, ovo je tek treći ulov ove vrste u našim vodama. Najnoviji nalaz mlade jedinke u Jadranu zabeležen je 2023. godine, u susednoj Hrvatskoj“, saopštili su iz kotorskog Instituta za biologiju mora (IBMK).

Naglašavaju da, iako odrasle jedinke velike bele ajkule mogu predstavljati opasnost za čoveka, napadi ajkula su generalno veoma retki.

„Većina ljudi ima urođeni strah od životinja koje mogu biti opasne po nas, što je potpuno razumljivo. Ipak, kroz pravilno informisanje, bez senzacionalizma, može se uvideti da je učestalost napada ajkula na ljude znatno manja u poređenju s mnogim drugim životinjama, pa i onima koje svakodnevno susrećemo. Prirodnjački muzej Floride vodi svetsku bazu podataka o napadima ajkula na ljude. Prema njihovim podacima, tokom 2024. godine zabeležena su četiri napada sa fatalnim ishodom – po jedan u: SAD-u, Zapadnoj Sahari, Egiptu i na Maldivima. Ova statistika obuhvata sve vrste ajkula, ne samo veliku belu“, objašnjavaju iz IBMK.

Bela ajkula Foto: Shutterstock, Profimedia, Mediadrumimages/Dave Caravias / Media Drum World / Profimedia

Podsetili su da je u Crnoj Gori zabeležen samo jedan fatalan napad ajkule na čoveka, sredinom prošlog veka u blizini Budve.

„Od preventivnih mera preporučuje se izbegavanje plivanja u zoru, na većim udaljenostima od obale ili u blizini ribarskih aktivnosti. Na našoj strani Jadrana, napadi se dešavaju izuzetno retko, a poslednji sa smrtnim ishodom dogodio se u Hrvatskoj 1974. godine. Poslednji napad u Jadranu desio se 2008. kod ostrva Vis u Hrvatskoj, bez smrtnog ishoda, kada je ajkula napala ronioca koji je sa sobom nosio ulovljenu ribu. Vremenski razmak između poslednja dva napada na istočnoj strani Jadrana iznosi više od 30 godina. Kao i kod bilo koje druge divlje životinje, nije moguće predvideti hoće li se, kada i gde napad dogoditi“, poručili su iz IBMK.

U većini mediteranskih zemalja, pa tako i u Crnoj Gori, ciljani izlov velike bele ajkule je zabranjen. Ova vrsta je zaštićena Rešenjem o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta iz 2006. godine, kao i Naredbom o lovostaju uzrasnih klasa riba i drugih morskih organizama iz 2015.

„Zahvaljujući gospodinu Mitroviću, dobili smo veoma redak i vredan podatak sa naučne tačke gledišta. Kako se i preporučuje, on je živu jedinku oslobodio iz mreže dok je još bila u moru i Institutu dostavio sve informacije o ulovu, zajedno sa fotografijama, na čemu smo mu zahvalni“, naveli su iz IBMK uz podsećanje da je na Jadranu i drugim delovima Mediterana nedavno sprovedeno istraživanje italijanskih morskih biologa „sa namerom da se pronađe i označi jedinka ove vrste“.

(Kurir.rs/Vijesti.me)