EVROSTAT OJADIO HRVATSKU: Nov izveštaj pokazao Hrvatima koliko su nisko među zemljama EU
Foto: Profimedia

NEUMOLJIVA STATISTIKA

EVROSTAT OJADIO HRVATSKU: Nov izveštaj pokazao Hrvatima koliko su nisko među zemljama EU

Hrvatska -

Evrostat svake godine objavljuje veliki izveštaj "Regionali godišnjak", a ovih dana je izašlo i izdanje za 2018. godinu, u kom se na više od 200 stranica detaljno analiziraju podaci u svim statističkim regijama država članica Evropske unije.

Hrvatska je u toj klasifikaciji prema odluci iz vremena vlade Zorana Milanovića podeljena na dva regiona, Kontinentalnu Hrvatsku i Jadransku Hrvatsku. Treba naglasiti da su podaci u ovom izveštaju iz 2016. godine, ali i da se nešto značajno u Hrvatskoj od tada i nije promenilo.

Hrvati najviše u EU umiru od raka

foto: Printscreen Eurostat regional yearbook 2018 edition

Na 216 stranica Evrostatovog izveštaja Hrvatska se spominje 69 puta i to većinom u negativnom kontekstu. Na primer, Hrvati su među narodima Evropske unije koji imaju najveću smrtnost od raka, više od 300 ljudi na 100.000, dok je evropski prosek 261,7. Pored Hrvata, rak je najviše fatalan za Mađare, Poljake i Slovake i u severnom delu Engleske.

Već sledeći podatak delimično objašnjava razlog visoke smrtnosti od raka - Hrvati u ruralnim krajevima su na vrhu Evropske unije po tome što nemaju odgovarajući pristup zdravstvu, odnosno imaju zdravstvene potrebe koje nisu odgovarajuće adresirane. Slične probleme u toj kategoriji imaju još Bugarska, Rumunija, Portugalija i Španija.

Hrvati su među najslabijima po obrazovanju odraslih

foto: Printscreen Eurostat regional yearbook 2018 edition

Hrvatska ima i veliki problem sa brigom i obrazovanjem predškolske dece, po čemu je takođe pri dnu Evropske unije. Dodatno je zabrinjavajuće što mnoga istraživanja pokazuju da je za uspeh u školi vrlo važno da se pre toga ide u vrtić, ali mladi građani RH često nemaju pristup takvim javnim uslugama. Ipak, dobra je vest da su Hrvati među narodima u EU koji najređe prekidaju osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, dok je to velik problem u Španiji, Portugaliji i Bugarskoj.

S druge strane, Hrvati su među najlošijima u EU kada je reč o obrazovanju odraslih i manje od 5 odsto odraslih se dodatno školuje, na primer za neko novo radno mesto ili napredovanje na sadašnjem. Nasuprot tome, u južnoj Švedskoj i Stokholmu u odraslom dobu nastavlja obrazovanje više od 30 odsto ljudi.

Ruralna područja Hrvatske naročito ugrožena

foto: Printscreen Eurostat regional yearbook 2018 edition

Evrostatov izveštaj pokazuje i da postoji velika razlika u procentima zaposlenosti između urbanih i ruralnih delova Hrvatske i da je u ruralnim krajevima mnogo teže naći radno mesto. Najgore je u Bugarskoj, gde re razlila između zaposlenosti u urbanim i ruralnim krajevima 14,1 odsto, a slede Litvanija sa 13,7 odsto i Hrvatska sa 10,1 odsto.

Jadranska Hrvatska je jedna od najslabijih statističkih regija EU kada je reč o istraživanju i razvoju, dok Kontinentalna Hrvatska ipak stoji nešto bolje. Ali sveukupno je Hrvatska po ovom kriterijumu opet pri začelju EU.

Malo se kupuje na internetu

foto: Printscreen Eurostat regional yearbook 2018 edition

Hrvati su sa manje od 30 odsto stanovnika na začelju i po korišćenju interneta za kupovinu, dok u Engleskoj i Norveškoj više od 80 odsto ljudi kupuje stvari preko interneta. Hrvati još manje koriste internet da rezervišu turističke aranžmane, što se delimično može objasniti i time da većina nemaju novca da plate letovanje.

S druge strane, dobra je vest da je Jadranska Hrvatska uz dva španska statistička regiona najposećenija turistička destinacija u EU.

U Zagrebu je više nezaposlenih koji su rođeni u država EU nego onih što su rođeni van država EU

foto: Printscreen Eurostat regional yearbook 2018 edition

Zanimljiv je i podatak o nezaposlenosti u Zagrebu - to je jedini evropski grad u kome je nezaposlenost veća među građanima koji su rođeni u članicama Evropske unije (11,3 odsto) nego među onima koji su rođeni u državi koja nije članica EU (8 odsto).

Crne statistike u vezi sa Hrvatskom zaokružuje podatak da između 30 i 40 odsto ruralnog stanovništva živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a situacija je gora samo u Rumuniji, Bugarskoj i Grčkoj.

Kurir.rs/Index.hr

Foto: Pofimedia

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track