Državni statistički zavod Hrvatske saopštio je danas da prema prvim službenim podacima broj stanovnika ove države smanjio se za 400.000 u odnosu na popis od pre 10 godina, pa tako ukupan broj stanovnika iznosi 3,888.529
Najmanji pad stanovnika zabeležen je u Grad Zagrebu, a zatim u Dubrovačko-neretvanskoj i Zadarskoj županiji. Najveći pad beleži Vukovarsko-sremska županija, a nakon nje slede Sisačko-moslavačka i Brodsko-posavska županija.
NE PROPUSTITE
U Gradu Zagrebu zabeleženo je ukupno 769.944 stanovnika, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 425.412, Zagrebačkoj 301.206, Osječko-baranjskoj 259.481, Primorsko-goranskoj 266.503, Istarskoj 195.794, Vukovarsko-sremskoj 144.438, Varaždinskoj 160.264, Sisačko-moslavačkoj 140.549, Zadarskoj 160.264, Brodsko-posavskoj 130.782, Krapinsko-zagorskoj 120.942, Karlovačkoj 112.596, Dubrovačko-neretvanskoj 115.862, Bjelovarsko-bilogorskoj 102.295, Koprivničko-križevačkoj 101.661, Međimurskoj 105.863, Šibensko-kninskoj 96.624, Virovitičko-podravskoj 70.660, Požeško-slavonskoj 64.420 te u Ličko-senjskoj 42.893.
Popis iz 2011.
Prema prošlom popisu stanovništva, sprovedenom od 1. do 28. aprila 2011. godine, Republika Hrvatska imala je 4,284.889 stanovnika, od toga 2.066.335 muškaraca (48,2%) i 2.218.554 žene (51,8%). U Gradu Zagrebu bilo je 790.017 stanovnika, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 454.798, Zagrebačkoj 317.606, Osječko-baranjskoj 305.032, Primorsko-goranskoj 296.195, Istarskoj 208.055, Vukovarsko-sremskoj 179.521, Varaždinskoj 175.951, Sisačko-moslavačkoj 172.439, Zadarskoj 170.017, Brodsko-posavskoj 158.575, Krapinsko-zagorskoj 132.892, Karlovačkoj 128.899, Dubrovačko-neretvanskoj 122.568, Bjelovarsko-bilogorskoj 119.764, Koprivničko-križevačkoj 115.584, Međimurskoj 113.804, Šibensko-kninskoj 109.375, Virovitičko-podravskoj 84.836, Požeško-slavonskoj 78.034 te u Ličko-senjskoj 50.927.
U 2011., stanovništvo Republike Hrvatske prosečno je bilo staro 41,7 godina (muškarci 39,9 godina, a žene 43,4 godine) što ga je svrstalo među najstarije nacije Europe. Takođe, ti su podaci označavali i trend starenja u odnosu na prošle popise. Od 4,284.889 stanovnika zabilježenih popisom 2011. godine, njih 4.246.313 (99,1%) živjelo je u privatnim domaćinstvima, dok je u institucionalnim domaćinstvima bilo 38.576 stanovnika (0,9%). Ukupno je bilo 1.520.151 domaćinstava od čega 1.519.038 privatnih domaćinstava 1113 institucionalnih. Prosečno najveća domaćinstva imale su Međimurska županija (3,2 osobe), Krapinsko-zagorska (3,1), Varaždinska županija (3,1) i Zagrebačka županija (3,1), a najmanja kućanstva bila su u Primorsko-goranskoj županiji (2,5), Ličko-senjskoj (2,6) i Gradu Zagrebu (2,6). Popis 2011. godine pokazao je da je udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva bio 90,42%, Srba 4,36%, Bošnjaka 0,73%, Talijana 0,42%, Albanaca 0,41%, Roma 0,40%, dok je udeo ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno bio manji od 0,40%. Prema vjerskoj pripadnosti katolika je bilo 86,28%, pravoslavaca 4,44%, muslimana 1,47%, dok je udio pripadnika ostalih vjerskih skupina pojedinačno bio manji od 1,00%. Nevernika/ateista bilo je 3,81%, dok se 2,17% osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri. Kurir.rs/Većernji list
NE PROPUSTITE
