Slučaj ubistva star 31 godinu, u kojem se kao egzekutori pominju i najpoznatija imena beogradskog podzemlja, već u prvom danu nove 2014. godine iznova je potresao Hrvatsku.Reč je o likvidaciji Stjepana Đurekovića, hrvatskog disidenta kojeg je jugoslovenska tajna policija Udba ubila 28. juna 1983. godine u Volfratshauzenu kod Minhena, u tadašnjoj SR Nemačkoj. Đureković je bio istaknuti privrednik komunističke Jugoslavije i jedan od direktora naftne industrije INA, ali je 1982. godine emigrirao u SR Nemačku i povezao se sa hrvatskom emigracijom. Udba ga je optuživala da je ukrao veliku količinu nafte od Ine i da je sarađivao sa ustaškim elementima, uz pomoć nemačke tajne policije.Đureković je, po nalogu Udbe, ubijen godinu dana po emigriranju. Postoji nekoliko verzija tog događaja, a u jednoj se kao direktni izvršioci pominju Željko Ražnatović Arkan, Đorđe Božović Giška, Ranko Rubežić, Dragan Malešević Tapi i Dragan Joksić. Zbog ovog ubistva o poternici nemačkog pravosuđa u Hrvatskoj uhapšeni su juče Josip Perković, koji je u vreme ubistva Đurekovića bio šef odeljenja zagrebačke Službe državne sigurnosti (SDS) zadužen za neprijateljsku emigraciju, i Zdravko Mustać, tadašnji šef SDS za celu Jugoslaviju. Ubistvo Đurekovića jedna je od najkontroverznijih likvidacija u istoriji Jugoslavije. Decenijama se spekulisalo o nalogodavcima, a u žižu javnosti su ga vratili nemački sud i kancelarka Angela Merkel, zahtevajući od Hrvatske izručenje Perkovića.Prema verziji koju je prihvatio nemački sud, ubistvo je naručeno iz tadašnjih političkih krugova, iz samog vrha Komunističke partije, a radi zaštite uticajnog političara Mike Špiljka i njegovog sina Vanje, tada osumnjičenog za umešanost u finansijske malverzacije. Đureković je, kako je ocenio nemački sud posle dokaznog postupka, bio previše opasan svedok protiv Vanje Špiljka u vezi sa kriminalom u Ini, pa je dat nalog da bude likvidiran.U toj verziji, organizacija likvidacije poverena je hrvatskoj Službi državne sigurnosti, odnosno danas uhapšenima Zdravku Mustaću i Josipu Perkoviću. Najkontroverznije podatke o ovom ubistvu izneo je pre desetak godina u svojoj knjizi "Lasica koja govori" bivši obaveštajac Boža Spasić. "Preko saradnika smo saznali da novcem od ukradene nafte Stjepan (Đureković) namerava da finansira terorističke akcije u Jugoslaviji. Na Savetu za zaštitu ustavnog poretka Jugoslavije 1983. godine doneta je odluka da se Đureković stavi pod tretman opasnog teroriste - finansijera. Dali smo mu šifrovano ime 'Dunav'. Tu je i odlučeno da se on 'eliminiše', a tajna akcija nazvana je 'Operacija Dunav'", napisao je Spasić. Đureković je 28. juna iste godine nađen izrešetan i sa smrskanom glavom u štampariji u gradiću pored Minhena. "Svi koji su izveli akciju sada su mrtvi. Tu su, pored Đorđa Božovića Giške, učestvovali i Željko Ražnatović Arkan, Ranko Rubežić, Dragan Malešević Tapi i Dragan Joksić Joksa", izjavio je Spasić "Politici" 2005. godine.Spasić tvrdi da Perković nije ni mogao da organizuje ubistvo Đurekovića, već da je direktan nalog dao Stane Dolanc, tadašnji savezni sekretar unutrašnjih poslova. Spasić navodi da optužnicom protiv Perkovića Nemci zapravo žele da prikriju da je nemačka tajna služba BND tesno sarađivala s odbeglim ustašama. "Stjepan (Đureković) je bio špijun nemačke BND i mi smo ga označili kao teroristu zbog saradnje s ustaškom emigracijom. Likvidiran je zbog špijunaže za BND, jer je finansirao ustašku emigraciju ukradenim parama, a sve to u organizaciji nemačke tajne policije", naveo je Spasić u tekstu objavljenom na njegovom sajtu.Hrvatski novinar i publicista Željko Peratović, koji se godinama unazad bavi istraživanjem političkih ubistava u Jugoslaviji, kaže za da je bivši obaveštajac Boža Spasić "najobičniji prevarant i lažljivac koji se trudi da po svaku cenu zaštiti Perkovića i Mustaća iz sopstvenih interesa".- Sve što je ikada izjavio na temu ubistva Stjepana Đurekovića nije istina. Svaku priču temelji kako bi oslobodio Perkovića i Mustaća, unapred svestan da će i Srbija po ulasku u EU dobiti nalog za njegovim hapšenjem. Spasić je dovođen u vezu s ubistvom kosovskog disidenta Hadrija 1988. godine u Belgiji - kaže Peratović. Peratović dodaje da se u srpskim medijima i danas s njega skida odgovornost, koju on pokušava da svali na bivšeg saveznog sekretara unutrašnjih poslova Staneta Dolanca, koji je, kako kaže Peratović, bio protiv likvidacije Đurekovića. - Da li je Đurekovića ubio Arkan, Giška ili neki drugi beogradski kriminalac u potpunosti je nebitno. Treba napomenuti da je ovo ubistvo po svim karakteristikama veoma specifično jer ispada iz svih pravila po kojima su do tad izvršavane likvidacije. Srbi su angažovani za ubijanje Srba, Hrvati za Hrvate, muslimani za muslimane. Jedino za Albance nije važilo to pravilo jer čak ni Udba nije mogla da pronađe Albanca koji bi pristao da ubije drugog Albanca - istakao je Peratović.
