Srpski seljak je optimista po struci
Foto: Profimedia

Šta sve u poljoprivredi propada ili čami nerešeno

Srpski seljak je optimista po struci

InfoBiz -
Naš poljoprivrednik kad poseje ne zna kolika će biti prodajna cena i samo ga optimizam drži u ovom poslu, ističe Miroslav Kiš iz Asocijacije poljoprivrednika

BEOGRAD - Seljak je opet prepušten samom sebi - razvlače ga otkupljivači malina i višanja, mešetari mesom i uvoznici mleka. Što su političarima usta sve punija poljoprivrede, tako je selo sve siromašnije.- Na kraju smo prepušteni tržištu, odnosno krupnom kapitalu, stranom i domaćem, to nema nikakve veze sa državnom strategijom, ni interesom većine u Srbiji. Društvo tretira poljoprivredu kao sektor od koga se samo uzima, ali mi koji radimo na zemlji znamo da ona traži slugu, a ne gospodara - navodi za Kurir Miroslav Kiš iz Asocijacija poljoprivrednika. On ističe da dok poljoprivrednici rade svoj posao, ostali zaduženi za ovaj privredni sektor to ne rade.- Naše je da radimo, primerom pokazujemo šta treba da se radi. Šta bi bilo kada bismo stali? Seljak je optimista po struci: kad poseje, ne zna kolika će biti prodajna cena. Seje i nada se da će oni koji odlučuju malo više povesti računa o onome od čega živimo, a manje o politici - razmišlja naglas Kiš.Agroekonomista Milan Prostran objašnjava da je najveća greška bila kada je pre više od 10 godina proklamovano potpuno slobodno tržište.- Seljak je devedesetih održavao i ekonomsku i socijalnu sigurnost, a onda je, posle tih godina, tako iscrpljen ostavljen na cedilu i bačen na tržište da se bori sa evropskom konkurencijom, zdravom i podgojenom subvencijama. Država se povukla, pruži poneku subvenciju i nešto pregovara, ali obično na štetu seljaka. Greše što se okreću državi jer nije moćna i proklamovala je da se neće mešati, pa seljaku ostaje da se uzda u se i u svoje kljuse - kaže on.

MALINE: Umesto izvoza, blokade putevaProizvođači malina najavili su blokade pruga i puteva u Srbiji ukoliko otkupna cena maline ne bude 2,3 evra. Neuspešno su u petak razgovarali s otkupljivačima i predstavnicima resornih ministarstava. Dobrivoje Radović, predsednik asocijacije Malinari Srbije, rekao je da se u Mačvansko-kolubarskom okrugu malina plaća od 250 do 270 dinara, a njima je ponuđeno 170, što oni neće prihvatiti. On je, kako su preneli mediji, naveo da malinari traže da cena bude jedinstvena na nivou cele Srbije, a država bi trebalo da se zapita zašto taj proizvod u različitim krajevima ima drugačiju cenu.- Izvoznički lobi ima uticaj na Ministarstvo poljoprivrede, zbog čega ono ne zauzima stav da reši ovaj gorući problem.

VIŠNJE: Voćnjaci neobraniU niškom kraju postoji velika opasnost da višnja ostane neobrana, kao i prošle godine. Iako je stigla za berbu, niko je ne bere jer su otkupljivači ponudili cenu od 40 do 50 dinara po kilogramu. Hranislav Stojanović, stručni saradnik za poljoprivredu u niškoj opštini Merošina, kaže da su do proizvođača stigle informacije da je otkupna cena višnje u Šapcu i Topli veća od 60 dinara i da mnogi otkupljivači višnje sa ovih prostora tamo preprodaju.Meštani su ubeđeni da su otkupljivači postigli interni dogovor da proizvođačima ne nude više otkupne cene iako tražnja za oblačinskom višnjom postoji. Otkupljivači koriste činjenicu da je ovaj kraj ostao bez prerađivačkih kapaciteta. Na području Merošine za kratko vreme višnjici su smanjeni sa 2.500 na 2.000 hektara, ali se tek trećina obrađuje.

MLEKO: Propast domaćeg stočarstvaOtkupna cena mleka smanjena je širom Srbije od šest do 20 odsto, što je mnoge seljake dovelo do očaja jer im je zarada po litru oko deset odsto. Zato se mnogi spremaju da krave prodaju ili zakolju. Ogromne količine jeftinog evropskog mleka, zbog sankcija Rusije, preplavile su Srbiju i region, pa su domaći farmeri i mlekare na ivici propasti. Uvoz mleka iz EU u prvih pet meseci povećan je tri i po puta.Država je nedavno uvela prelevmane ili državne takse na uvoz mleka i mlečnih proizvoda, ali stručnjaci kažu da će to rešiti samo deo problema. Time će se sprečiti priliv jeftinog mleka iz EU, ali to neće pomoći domaćim mlekarama da oporave izvoz. One su izgubile svoja izvozna tržišta jer je i tamo veliki pritisak evropskog mleka.

MESO: Cena otkupa prepolovljenaUvoz tovljenika iz EU po nižim cenama krajem prošle i početkom ove godine zavio je svinjare u crno. Cena je početkom ove godine sa 220 smanjena na 110 dinara, najvećim delom zbog uvoza iz Hrvatske i Mađarske. Seljaci kažu da klaničari namerno uvoze ogromne količine svinja kako bi obezvredili domaću proizvodnju i po nižim cenama kupovali meso koje kasnije znatno skuplje prodaju Rusiji.Uvoz je 2014. više nego dupliran u odnosu na 2013. U Srbiju je lani uvezeno oko 18.000 tona svinjskog mesa i 330.000 grla svinja, što je 33.000 tona žive vage, odnosno 15.000 do 16.000 tona mesa.Stručnjaci kažu da su zbog ovakve situacije pod nož otišla i grla s genetskim potencijalom, što je nenadoknadiva šteta.

ORANICE: Izgubljeno 15 milijardi evraSrbija je u poslednjih 50 godina izgubila 15 milijardi evra samo po osnovu nekorišćenja poljoprivrednog zemljišta, izjavio je agroekonomista Miladin Ševarlić. On je naglasio da gubitak po tom osnovu iznosi 1,5 miliona hektara ovog zemljišta.- Morali bismo da povedemo mnogo više računa o prehrambenoj održivosti jer 25 oblasti u Srbiji nije prehrambeno održivo i 45 od 165 opština u zemlji takođe nije prehrambeno održivo - rekao je Ševarlić, koji ističe da bi država morala odgovornije da se ponaša prema poljoprivrednom zemljištu jer neko može da bude nesavestan vlasnik, ali država ne sme da prepusti odgovornost samo njemu.

ELEMENTARNE NEPOGODE: Šteta stotine milionaGrad je napravio veliku štetu u voćnjacima u Pomoravskom i Rasinskom okrugu, a u ariljskom kraju je oštetio skoro sve zasade malina. Štetu je prijavilo oko 1.000 Ivanjičana, od grada je stradalo više stotina hektara poljoprivrednih kultura, od čega su oko 250 hektara malinjaci.Protivgradna zaštita je još jednom zakazala, pa postoje sela u kojima je šteta na poljoprivrednim kulturama stoprocentna. Šteta od grada u ivanjičkom kraju procenjena je na oko 700 miliona dinara. Stradala su 582 hektara pod raznim kulturama od čega su 383 hektara zasadi malina.Grad je u Paraćinu uništio ratarske kulture, povrće, voće i vinograde na 336 hektara, a štetu je prijavilo 1.100 poljoprivrednika.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track