SIEPA odlazi u istoriju, šta će biti sa suđenjima?
Foto: Zorana Jevtić

Da li će Dinkićevi kadrovi odgovarati za zloupotrebe

SIEPA odlazi u istoriju, šta će biti sa suđenjima?

InfoBiz -
Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza i Agencija za regionalni razvoj prestaju da postoje od 11. januara. Posao ide Regionalnoj agenciji za razvoj

BEOGRAD - Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza - SIEPA i Agencija za regionalni razvoj od 11. januara prestaće da postoje.Ovu odluku je, kako je objavio portal Nova ekonomija, premijer Aleksandar Vučić potpisao u petak 8. januara. Poslove podsticaja i dodatno administriranje koje je prethodnih godina karakterisalo ove institucije već od ponedeljka preuzeće novoformirana Regionalna agencija za razvoj.Postojanje i poslovanje SIEPA ostalo je u mračnom sećanju građana Srbije nakon što se u martu 2014. godine iza rešetaka našlo četvoro njenih bivših čelnika (Božidar Laganin, Jasna Matić...) - inače kadrova bivšeg lidera URS i ministra privrede i finansija Mlađana Dinkića.Dinkić je u medijima čak proglašavan i ocem ove agencije, kroz koju je samo u periodu od 2006. do 2014. godine prošlo više od 300 miliona evra državnog novca. Glavni zadatak Agencije bio je subvencionisanje investitora, a godišnji budžet oko pet miliona evra. Prosečna plata zaposlenih bila je oko 1.000 evra.Tužilaštvo za organizovani kriminal pokrenulo je u martu 2014. istragu protiv vodećih ljudi u ovoj agenciji, a na optužnici tužilaštva, pored Matićeve i Laganina, našli su se i Vesna Perić, koja je vodila SIEPA, kao i bivši zamenik direktora Agencije Bojan Janković. Oni su 15. aprila 2014. pušteni iz pritvora da se brane sa slobode, a suđenje u ovom slučaju počelo je tek u septembru prošle godine. Jasna Matić uhapšena je pošto je Ministarstvo privrede, čiji je ministar tada bio Saša Radulović, podnelo krivičnu prijavu. Ona je bila direktorka SIEPA od 2004, tri godine kasnije postaje državna sekretarka u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja, koje je vodio Dinkić, a 2008. postala je ministar za telekomunikacije.Matićeva i pomenuto troje funkcionera osumnjičeni su da su od 2006. do 2013. neosnovanim isplatama po osnovu „ugovora o nepostojećim autorskim delima“ oštetili budžet Srbije za oko 120 miliona dinara, a za sebe i druge pribavili korist od 90 miliona dinara. U optužnici je navedeno da su osumnjičeni za sedam dana zaključili 1.339 fiktivnih ugovora o autorskom delu između zaposlenih u Agenciji i same agencije.

Izjasnila se da nije kriva za fiktivne ugovore... Jasna Matić
Izjasnila se da nije kriva za fiktivne ugovore... Jasna Matić

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track