Najčešće ovu etiketu dobijaju telekomunikacione kompanije, banke, naftaši, pivare ili trgovine. Stručnjaci su podeljeni, radnici sve posmatraju iz ugla plata i uslova rada, potrošači kroz cene i kvalitet usluge, a Vlada Srbije kroz plaćene poreze, procenat nezaposlenosti, rast BDP i izvoza.Osim ulaganja, broja radnika ili izvoza, stručnjaci kao važne faktore navode i godine poslovanja u Srbiji ili da li je neka firma kupila već postojeću firmu ili je izgradila fabriku od temelja, što je grinfild investicija.
Visina ulaganja
Naravno, ovde je lider "Telenor", koji je za "Mobtel" potrošio 1,9 milijardi evra, ali i "Delez" koji je Maksi kupio za milijardu. Društvo mu prave ruski "Gasprom", italijanski "Fijat" i austrijski VIP. Sa izuzetkom VIP-a sve ostale kompanije su već kupile neku srpsku fabriku, s tim da i ulaganje "Fijata" predstavlja neku vrstu braunfild investicije.
Broj radnika
Dobar deo kompanija koje su najviše uložile može da se pohvali i priličnim brojem radnika, poput "Deleza" sa 8.000 radnika, američkog fonda KKR-a, koji ima u SBB-u oko hiljadu ili "Merkator" sa oko 8.700, "Mišlen" sa 2.200, "Štada" sa 2.000.
Naravno, najveći deo radnika je preuzet prilikom privatizacije, što ne važi, na primer, za "Mišlen". Međutim, ima i kompanija sa velikim brojem radnika, a manjim ulaganjima, kao što su "Jura" (5.000), Leoni (3.800), Vali (1.800), Fiorano (1.700), Gorenje (1.400)... Novotvorenim radnim mestima dobim delom opravdano hvale se bankari.
Godine poslovanja i izvoz
Po dugotrajnosti na srpskom tržištu može se pohvaliti većina ulagača, ali pre svega banke, pivare, cementare i naftaši, uz najpoznatijeg "begunca" "Ju-Es Stil". Vernost Srbiji, ali i izvoz su veoma važni Srbiji. Najveći izvoznici su "Fijat", "Mišlen", "Hestil", "Gorenje", "Tetrapak", "Jura", "Hemofarm", "Boš", "Leoni".
Grinfild investicije
Posao su od poljančeta započeli "Mišlen", naftaši OMV, Mol, Helenik, maloprodajni lanci "Metro", "Merkur", ali i "Bol pekedžing", "Kronošpan", "Grundfos". Većina ulaganja u nekretnine i automobilske pogone su grinfild investicije. Naravno, i tu ima razlike jer su neki dobili subvencije države, a drugi nisu (naftaši, na primer).
