DALIBOR TEK ZAVRŠIO SREDNJU, A IMA DIREKTORSKU PLATU Za posao ne oblači odelo: "Mislio sam da će roditelji pokušati da me ODVRATE"
Foto: Shutterstock

isplati se

DALIBOR TEK ZAVRŠIO SREDNJU, A IMA DIREKTORSKU PLATU Za posao ne oblači odelo: "Mislio sam da će roditelji pokušati da me ODVRATE"

Moj biznis -

"Uči školu da ne bi radio" - ovo je opšte poznata rečenica skoro svakog srpskog roditelja kada savetuje dete da uzme knjigu u ruke i da uči jer u suprotnom, mora ići na neki zanat.

Danas je ova izreka potpuno pogrešna, s obzirom da je skoro svaki zanat zlata vredan. Najbolji primer je učenik novobeogradske Tehničke škole "Zmaj" Dalibor Nedeljković kog su zanimali i knjiga, ali i posao varenja odnosno zavarivanja, pa je iako odličan đak u osnovnoj školi, otišao u zanatlije. Sada je treća godina na smeru bravar/zavarivač u ovoj školi, obavlja praksu u jednoj poznatoj kompaniji, a kada u junu maturira, u istoj toj firmi čeka ga siguran posao i plata od 120.000 dinara.

ako je posao bravara/zavarivača dobro plaćen i ima veliki potencijal za brzo zapošljavanje, pritom njegove usluge se traže na sve strane što se može videti po broju oglasa na internetu, ipak deca i nisu toliko zainteresovana za ovaj smer.

Radionica, Varioc
foto: Shutterstock

Od 30 učenika, kolika je upisna kvota na ovom smeru, za bravare upišu samo njih dvadesetak, a na kraju ih ostane između deset i petnaest đaka. Među njima je i Dalibor.

„Uopšte se nisam pokajao što sam upisao ovaj smer, mada i danas, posle tri godine, čujem od drugara koji su u gimnazijama i nekim drugim četvorogodišnjim školama, kako sam pogrešio što sam došao ovde. Međutim, čitav život gledao sam dedu i tatu kako vare, to mi je bilo tako zanimljivo, nekako mi je delovalo umetnički i opuštajuće, pa sam stvarno poželeo da i ja budem varilac. Mislio sam da će roditelji pokušati da me odvrate od toga, međutim nisu, ponosni su na mene što sam napravio dobar izbor, a posebno što je ovaj posao danas izuzetno poštovan i dobro plaćen“, priča Dalibor dok vari.

Zajedno sa njim vario je i Dragan Ilić, takođe učenik treće godine Tehničke škole škole koji, odmah nakon što maturira, ide kod brata u Nemačku da radi kao bravar/zavarivač.

„Kada imate starijeg brata, nekako je nemoguće da ne gledate šta on radi. Kada sam video koliko para zarađuje tako mlad i sitan, rekao sam mu da mi čuva mesto i da ću mu se pridružiti u Nemačkoj. I evo, od 1. jula brat i ja ćemo zajedno raditi u jednoj nemačkoj kompaniji“, kaže Dragan.

Profesor praktične nastave Milenko Šordić kaže da ima izvanrednu decu koju čeka blistava budućnost.

„Jako mi je žao što roditelji ne promovišu ove zanate koji, kako vidimo, lagano umiru. Nema dece, a šteta jer ovo je dobro plaćen posao, to vam pokazuje i Daliborov primer s obzirom da će on za nekoliko meseci već početi da radi i to za platu od oko 1.000 evra, što je zapravo neka prosečna plata zavarivača u Srbiji. Nije malo uopšte“, kaže profesor.

Dinari, Novčanice, Dinar, 2000 dinara
foto: Shutterstock

Dodaje da je đaka malo, ali oni koji su došli da uče o spajanju metala zagrevanjem njihovih ivica, dobri su i zainteresovani, što je zapravo i najbitnije.

„Džabe ti sve ako obavljaš ovaj posao radi reda. Sreća, ovo malo dece što imamo su dobra i vredna. Ja bukvalno ništa ne radim, samo ih nadgledam jer oni su u potpunosti skontali posao. Sve što vidite u ovoj prostoriji, napravili su upravo oni, ja im samo podelim radne crteže i to je to. Sve je na njima“.

Kao glavni razlog slabog interesovanja dece za zanatske smerove, konkretno za bravara/zavarivača, nastavnik kaže da su krivi roditelji koji na sve načine pokušavaju da od deteta naprave naučnika, a ne znaju da je i zavarivač „gospodin čovek, samo u plavom mantilu“.

„Roditelji bi voleli da im deca budu doktori nauka. Nije im sazrela svest da je majstor gospodin čovek. Prvo, ovaj posao uopšte nije težak fizički, procesi su automatizovani, a tehnologija je napredovala. Jesu na nogama dok vare, ali što se tiče fizičkog napora i sirove snage koja je potrebna za ovaj posao, nije teško. Zavarivaču je najteže držati viljušku od aparata jer stega zapravo radi sve umesto njega“, priča profesor.

Pored praktičnog dela, deca uče i teoriju kako bi naučili koji materijali mogu da se spoje obradom zavarivanja.

„U prvoj godini, deca idu dva puta na praksu, a kasnije im se praksa povećava na tri dana. Oni tada idu u fabrike i firme, tamo im je najbolje jer stiču znanje i iskustvo odmah na terenu. Verujte, učenici kod nas dođu sa dobrim uspehom, retko ima onih odlikaša, ali iz škole izađu odlični. Jer ako je dete dobar majstor ovde u ovoj radionici, nema razloga da bude loš učenik po znanju“.

Kurir.rs/Nova

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja