MILENKO (71) RADNI VEK PROVEO U NEMAČKOJ, POLOMIO KUK I NAŠAO SE U PROBLEMU: Muke deviznih penzionera, većini fali "JEDAN PAPIR"
Foto: Profimedia

MILENKO (71) RADNI VEK PROVEO U NEMAČKOJ, POLOMIO KUK I NAŠAO SE U PROBLEMU: Muke deviznih penzionera, većini fali "JEDAN PAPIR"

Penzioner -

Gotovo 90 odsto Srba koji su deo radnog veka proveli u inostranstvu nema papire kojima to mogu i da dokažu. To povlači za sobom još jedan problem - nemogućnost da se leče u dražavnim zdravstvenim ustanovama pošto nemaju ni domaće zdravstveno osiguranje. Ovo je samo deo problema zbog kojih se najčešće obraćaju agencijama za pravnu pomoć.

Za nekoliko stotina evra, advokati za njih prikupljaju neophodne papire, pokreću postupak, prebacuju dokumenta u domovinu penzionera i, na kraju, omogućavaju im da se leče u domovini o trošku RFZO i koriste usluge naših banaka.

U Srbiji živi više od 250.000 deviznih penzionera koji su radni vek proveli u nekoj od 31 zemlje sa kojima imamo sklopljene međunarodne ugovore o socijalnom osiguranju. Najveći broj penzija svakog meseca stiže na adrese naših ljudi iz Nemačke, Hrvatske, zatim Austrije. Tu su i Bosna i Hercegovina, Švajcarska, Francuska, Švedska, Amerika, ali i Panama, Kvebek i Australija.

NOVA KARTICA TEK ZA TRI MESECA

Kada bankomat proguta karticu kojom inostrani penzioner podiže penziju u nekoj od banaka, pošto uglavnom nema račun u filijali u Srbiji, onda mora da sačeka da agencija reši svu papirologiju sa zemljom u kojoj je radio. Ponekad se banci u inostranstvu šalje molba da pojedinačnim nalogom prebaci klijentu manju svotu novca, jer se na novu karticu ponekad čeka i tri meseca.

U zavisnosti od zemlje do zemlje nekada do ostvarivanja tog prava, u zavisnosti od zemlje u kojoj je penzioner radio, prođe od nekoliko meseci do godinu dana, pa i duže.

- Najkraće se čeka dokumentacija iz Nemačke i Austrije, dok se iz Francuske, a naročito iz Italije, čeka i više od godinu dana. Sa zemljama sa kojima Srbija ima međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju predviđeni su formulari koje fondovi dveju zemalja međusobno razmene. Agencije ih prevode, a ovaj posao nekada bude detektivski, kada treba dokazati da je klijent proveo godine radeći, iako za to nema nijedan papir - otkriva naš sagovornik.

Oni koji su sedamdesetih godina radili u Nemačkoj u najvećem su problemu, jer tada niko nije vodio urednu dokumentaciju i jako je teško dokazati postojanje takvog staža, pa često se godine rada budu "pojedene".

Milenko Ž. (71), čitav radni vek proveo je u Nemačkoj i prijavljen je u toj zemlji, pa samim tim i koristi tamošnje zdravstveno osiguranje. On već godinama živi u porodičnoj kući u selu kod Požarevca. Zimus je pao ispred svoje kuće i polomio kuk. Problem je što nije imao domaće zdravstveno osiguranje, jer nije preneo na vreme dokumentaciju.

- Jedan bolnički dan koštao me oko 100 evra, a da ne nabrajam koliko novca je otišlo na preglede, snimanja i ostalo, jer na vreme nisam pribavio dokumenta. Zato sam uz pomoć agencije rešio prenos dokumentacije, pa sam mogao kasnije da se lečim o trošku našeg fonda - kaže Milenko.

kurir.rs

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track