MUKE! NIKO NEĆE DA NADNIČI NA NJIVI: Povrće skuplje 10 odsto jer nema berača
Foto: Reuters

Srpski poljoprivrednici na mukama

MUKE! NIKO NEĆE DA NADNIČI NA NJIVI: Povrće skuplje 10 odsto jer nema berača

Društvo -

Računica U Srbiji je dnevnica 20 evra, pa berači odlaze u Italiju, gde mogu da dobiju pet do 10 evra na sat, ili u Holandiju, gde je satnica 15 evra

Zbog masovnog odlaska mladih u inostranstvo ratari i voćari iz godine u godinu sve teže nalaze berače, pa da bi ubrali rod, moraju danonoćno da rade sami, organizuju mobe ili da povećaju dnevnice kako bi namamili besposlene da beru kako im sve ne bi propalo. Povećani troškovi berbe za posledicu imaju veće cene voća i povrća za najmanje 10 odsto, što najviše po džepu osete krajnji kupci na zelenim pijacama.

Dok poljoprivredne kulture poput kukuruza, pšenice, malina i jabuka mogu da se beru mašinski, jagode, višnje, paprike i kupus ne trpe novu tehnologiju i moraju da se beru ručno.

Ninoslav Miljković, predsednik udruženja proizvođača jagoda i drugog voća Jagoda iz Gredetina, kaže da manjak berača nije problem samo u Srbiji, ali da srpske poljoprivrednike pogađa najviše.

- U Srbiji je dnevnica 20 evra, pa berači odlaze u Italiju, gde mogu da dobiju pet do 10 evra na sat, ili u Holandiju, gde je satnica 15 evra. Za razliku od nekadašnjih, u Srbiji su domaćinstva danas mala, pa na selu ima malo ljudi koji bi radili na svom imanju, a neko drugi neće teške poslove jer smo se odvikli da radimo. Mnogi zbog manjka radne snage napuštaju proizvodnju industrijskih jagoda i idu na stone sorte jer su krupnije. Kad bi poljoprivrednici sve troškove stavili na olovku, mnogi bi odmah ugasili proizvodnju - kaže Miljković.

foto: Reuters

Niko još nije izračunao koliko štetu trpe ratari i voćari što ne mogu da nađu berače da na vreme oberu prinos, ali, kako kaže Miroslav Kiš, predsednik Upravnog odbora Asocijacije poljoprivrednika, nijedan dobar domaćin neće dozvoliti da rod propadne.

- Braće sami danju i noću, ili će platiti veću dnevnicu da se rod obere. Sve se svodi da je sigurno samo ono što možeš sam da uradiš. Berač radi dva-tri dana, uzme malo para i više se ne pojavi. Šta mu možeš, ništa. Nema načina da se neko natera da radi ako neće. Ko hoće da radi, on po pravilu već ima svoj posao i ne čeka da ide u nadnicu i da bude sezonski radnik. To je tako oduvek. Manjak berača poskupljuje berbu za 10 odsto, a to proizvođači onda ukalkulišu u cenu proizvoda - kaže Kiš i dodaje da berači na sat mogu da zarade 200 do 300 dinara, zavisno od toga da li su im plaćeni hrana i putni troškovi.

Da bi ubrali rod, proizvođači se snalaze kako znaju i umeju, pa često organizuju mobe i tako jedni drugima pomažu. - Ljudi koji su ranije radili za nadnicu ostarili su, a mlađi svi pobegoše napolje. U Futogu skoro da nema mladih ljudi, osim srednjoškolaca. Rod nam neće propasti jer ćemo se nekako snaći, platićemo veće dnevnice ili ćemo da organizujemo mobe između sebe. Ali, i to poskupljuje naš proizvod za 10 odsto. Ljudi nisu tako vični branju, berba traje duže dva do tri puta, a za mobu treba obezbediti hranu, piće, prevoz, sve. Taj problem je sve izraženiji, naročito kod pipavih radova kod maline, trešnje, višnje - ističe Miroljub Janković, proizvođač futoškog kupusa.

Prostran: Mašine rešavaju deo problema

Agroekonomista Milan Prostran ističe da će krajnji kupac trpeti najviše zbog nedostatka radne snage za berbu zbog većih cena i ističe da su neke razvijene zemlje taj problem rešile tehničkim sredstvima. - Deo nedostatka radne snage nauka i struka rešile su tehnikom: kombajnima za branje grožđa i maline u ravnici, postoje i kombajni za branje kukuruza. Međutim, za kulture koje se beru ručno radna snaga ima uticaja na cenu. To je igra mačke i miša na tržištu. Problem postoji i u Evropi, ali je njihov standard veći, pa im je lakše da kupe skuplji proizvod. Zarade su veće, pa su naši berači sa juga otišli u inostranstvo u Češku, Slovačku i susedne zemlje na dva do tri meseca po ugovoru. Bilo je i odlazaka na berbu jabuka u Italiju, ali i u Sloveniju i Hrvatsku, jer mogu da plate više - ističe Prostran.

foto: Marina Lopičić

Brojke

200-300 dinara po satu plaća se beračima 10% skuplji proizvodi zbog manjka radne snage

(Kurir.rs/Slavica Tomčić‚ Foto: Reuters)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track