RAZMENA KULTURNOG NASLEĐA SRBIJE I RUSIJE: Za jedan list Jevanđelja dali sedam vrednih slika
Foto: Arhiva

Dogovoreno na sastanku vučića i putina

RAZMENA KULTURNOG NASLEĐA SRBIJE I RUSIJE: Za jedan list Jevanđelja dali sedam vrednih slika

Društvo -

Originalni 166. list iz Miroslavljevog jevanđelja, koji je pre dva veka ukrao ruski naučnik Porfirije Uspenski iz manastira Hilandar, napokon će ove godine biti vraćen u Srbiju, a zauzvrat će Beograd Moskvi pokloniti sedam slika čuvenog Nikolaja Reriha (1874-1947), koje se čuvaju u Narodnom muzeju.

Povratak stranice koja je nedostajala najstarijem i najvrednijem srpskom ćiriličnom rukopisu iz 12. veka najavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić nakon sastanka sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom.

Pošto Rusija naredne godine u Moskvi otvara muzej sa imenom Nikolaja Reriha, značajnog i kao mislioca i filozofa, dve delegacije su i ranije razgovarale o tome da se kulturne vrednosti vrate kućama.

foto: Printscreen

- Reč je o vrsti razmene u kojoj bi Srbija dala sedam slika ruskog umetnika Nikolaja Reriha, koji ima kultni status u svojoj zemlji, a koje se nalaze u depou Narodnog muzeja i nikada nisu izlagane. U toku 2019. biće otvoren muzej u Moskvi posvećen Rerihu, tako da se razmena dešava na obostrani interes i zadovoljstvo. Značaj povratka stranice Miroslavljevog jevanđelja je neprocenjiv jer se na taj način upotpunjuje najstariji dokument na ćiriličnom pismu u srpskoj istoriji - rečeno je za Kurir u Ministarstvu kulture i informisanja, na čijem čelu se nalazi Vladan Vukosavljević.

Istoričar umetnosti i bivši kustos Narodnog muzeja u Beogradu Nikola Kusovac objašnjava da Rerihove slike imaju veliku vrednost.

- On pripada prvoj kategoriji ruskih slikara, zajedno sa Ilijom Repinom. Recimo, cena njegovog ulja na platnu, veličine 65 sa 50 cm, kreće se od 40.000 dolara. Bio je kompletna ličnost i pustolov, a sve slike koje mi posedujemo do nas su došle legalnim putem, dosta Rusa dolazilo je u Beograd tokom emigracije...

Povratak 166. lista iz Miroslavljevog jevanđelja za Srbiju ima neizmeran značaj, međutim, ja ne bih baš davao sedam Rerihovih slika za nešto što i inače treba nama da pripada.

foto: Printscreen

Da podsetimo, Porfirije Uspenski je tokom svog boravka na Hilandaru, fasciniran izgledom Miroslavljevog jevanđelja, isekao 166. list i odneo ga sa sobom. Na spornoj stranici nalaze se čtenija za 7. (20) januar, praznik Svetog Jovana Krstitelja, ukrašena inicijalom sa likom vavilonske bludnice - metafore za zlu Irodijadu, ženu cara Iroda, koja od muža zahteva glavu Svetog Jovana. List se od 1846. do 1883. godine nalazio u Kijevu, a nakon toga je prenet u Imperatorsku javnu biblioteku, danas Nacionalnu biblioteku Rusije u Sankt Peterburgu. Ove slike dajemo Rusiji:

  • Burgustan na Kavkazu (1913)
  • Zvonjenje (1919)
  • Sveti gosti (1923)
  • Selo Berendej (1921)
  • Prepodobni Sveti Sergije (1922)
  • Dva nacrta kostima za operu "Snjeguraćka" (1921)

O Nikolaju Rerihu - Nikolaj Konstantinovič Rerih bio je ruski slikar, filozof, naučnik, pisac i arheolog - Naslikao je oko 7.000 dela, od kojih su mnoga izložena u poznatim svetskim muzejima i galerijama - Objavio je i oko 30 književnih radova - Od 1917. živeo je i stvarao u emigraciji, od Londona do Čikaga - Poslednje godine života proveo je u Indiji, čije je običaje u potpunosti primio - Najveća želja mu je bila da još jednom poseti rodnu Rusiju, kojoj je pomagao do poslednjih dana, iako ga je sovjetsko rukovodstvo uvek odbijalo - Više puta je nominovan za Nobelovu nagradu

O Miroslavljevom jevanđelju - Miroslavljevo jevanđelje je najznačajniji ćirilični spomenik srpsko-slovenske pismenosti - Nastao je po narudžbini zahumskog kneza Miroslava, brata raškog velikog župana Stefana Nemanje, najverovatnije u Kotoru oko 1186. godine, a za potrebe Crkve Sv. Petra na Limu u Bijelom Polju - Porfirije Uspenski je u zimu 1845/46. godine posetio Hilandar i tada ukrao 166. stranicu jevanđelja - Rukopis se do 1896. nalazio u Hilandaru, kada je poklonjen kralju Aleksandru Obrenoviću prilikom njegove posete Atosu - Naziv Miroslavljevo jevanđelje potiče s kraja 19. veka, kada je ga je tako nazvao Stojan Novaković, tadašnji upravnik Narodne biblioteke u Beogradu - Od 2005. godine Miroslavljevo jevanđelje se nalazi na listi Unesko "Pamćenje sveta", čime je potvrđena njegova istorijska važnost

(Kurir.rs/Jelena Pronić)

POGLEDAJTE BONUS VIDEO:

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track