DANAS SLAVIMO VELIKI PRAZNIK, OVE OBIČAJE VALJALO BI DA ISPOŠTUJETE: Pravi vernici na Krstovdan jedu samo DVE STVARI
Foto: Youtube Printscreen

srpska pravoslavna crkva

DANAS SLAVIMO VELIKI PRAZNIK, OVE OBIČAJE VALJALO BI DA ISPOŠTUJETE: Pravi vernici na Krstovdan jedu samo DVE STVARI

Društvo -

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas, 27. septembra slave Krstovdan, veliki praznik u znak sećanja na dan kada je pronađen i iskopan Časni krst na Golgoti i dan kada je vraćen iz Persije u Jerusalim. Ovaj praznik još se zove i Vozdviženje Časnog krsta.

01:56

DANAS SLAVIMO VELIKI PRAZNIK, OVE OBIČAJE VALJALO BI DA ISPOŠTUJETE: Pravi vernici na Krstovdan jedu samo DVE STVARI

Za ljude rođene na ovaj dan veruje se da na svojim nejakim plećima nose senku Časnog krsta i da su zato pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke.

Slavi se dvaput u toku godine, 18. januara i 27.septembra.

Ranije su se ljudi strogo držali posta na ovaj dan. U nekim selima održavaju se vašari. Najveći vašar u Gornjoj Pčinji priređuje se u Radovnici, ispod crkve pored reke Pčinje, gde je podignuto nekoliko senika koji se koriste za vašar. Ljudi rano dolaze i prodaju i kupuju stoku sve do podneva, a od podneva dolaze oni koji žele da vide vašar, da budu viđeni i da se provesele.

Jesenji Krstovdan se posti tako što se ceo dan jede samo grožđe i hleb.

Narodni običaji i verovanja

Stari je običaj da se na ovaj dan stoka premazuje katranom u znaku krsta da bi se zaštitila od bolesti. U narodu se veruje da se na Krstovdan zmije povuku na počinak i da ih od tada više nema.U svim selima isplaćuju poljake, koji čuvaju polja od Đurđevdana do Krstovdana i koji teraju ptice i naplaćuju globe od onih čija stoka pravi štete na tuđim njivama. Isplaćuje se onoliko koliko je dogovoreno o Đurđevdanu.

U našem narodu se veruje da na Krstovdan - 11. po starom, odnosno 27. septembra po novom kalendaru, treba iskopati rupe za sađenje voćaka, kako bi im se grane što više razgranale.

U okolini Leskovca na ovaj dan Ijudi su u crkvi osveštavali bosiljak, grožđe, žito i jabuke. Taj osveštani bosiljak držali su sa ikonom i on je kasnije služio za razna isceljenja. U mnogim krajevima se tog dana predskazuje i vreme:

- Ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snegom, a ako je suvo, naredna godina će biti sušna. - Ako do Krstovdana ne odu laste, neće biti jake zime. - Tiha kiša o Krstovdanu predskazuje blagu zimu. - Grmljavina o Krstovdanu predskazuje plodnu godinu. - Posle toplog i suvog septembra predstoji hladan i kišovit oktobar.

- Septembarska kiša - zlato njivama, otrov vinogradima. - Što "ne skuva" avgust, "skuvaće" septembar.

- Kakav septembar, takav i mart. - Ako je Krstovdan oblačan, zima će biti snegovita. Ako je vedar, biće suvomrazice. Običaj je da se na Krstovdan bere i posvećuje bosiljak. Slavi se kao krsna slava.

Stari običaj koji se vezuje za Krstovdan jeste noć uoči ovog praznika kada se ispunjava svaka želja, barem tako kažu...

U ponoć pogledajte u nebo, jasno i precizno zamislite želju, izgovorite je jasno i glasno, a ako je mila Bogu on će vam je i ispuniti.

(Kurir.rs)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja