Slušaj vest

Ministar informisanja i telekomunikacija Dejan Ristić otvorio je u Arhivu Jugoslavije izložbu pod nazivom "Ustavi Jugoslavije 1921-1974" predstavljenu povodom obeležavanja Nacionalnog praznika Sretenje - Dan državnosti Srbije.

- Pred nama se nalaze svedoci ustavne istorije Jugoslavije koji svedoče o njenom trajanju od 1918. do 2006. godine. Jugoslovenska ideja, iako po svojoj prirodi plemenita, donela je srpskom narodu i njegovoj državi brojne izazove i iskušenja. Sam čin stvaranja jugoslovenske države predstavljao je istovremeno i momenat potpunog poništavanja državnosti Kraljevine Srbije. Tokom 88 godina svoga trajanja u različitim društvenim uređenjima i pod različitim nazivima, jugoslovenska država iz korena je promenila mapu središnjeg Balkana i jugoistočne Evrope. Stvarajući državu Južnih Slovena naši slavni preci, ovenčanim pobedom u Prvom svetskom ratu, označili su početak jedne po mnogo čemu jedinstvene etape u nacionalnoj istoriji. I mada se većina Srba po prvi put u svojoj istoriji tada našla unutar granica sopstvene države, jugoslovensko iskustvo donelo je našem narodu, pored ostalog, bezmerna stradanja, posebno ona tokom Drugog svetskog rata - rekao je ministar.

Ministar Ristić otvorio izložbu "Ustavi Jugoslavije 1921-1974" u Arhivu Jugoslavije povodom Dana državnosti Foto: Goran Zlatković


- Iako emancipatorska po određenim svojim karakteristikama, jugoslovenska ideja je pred Srbe stavila brojne izazove i iskušenja. Prvi put formirana kao Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Kraljevina Jugoslavija, a drugi put kao Demokratska Federativna Jugoslavija, Federativna Narodna Republika Jugoslavija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Savezna Republika Jugoslavija i Državna zajednica Srbija i Crna Gora, jugoslovenska država iznedrila je brojne društvene, političke, ideološke, identitetske i kulturološke promene, čak i unutar korpusa srpskog naroda. Sveukupno nasleđe jugoslovenske ideje i jugoslovenske države po srpski narod tek treba da u celosti bude sagledano i vrednovano. Ideja o jugoslovenskoj državi treba da posluži kao istorijski nauk srpskom narodu da se nikada više ne odriče svoje državnosti, kao i da ne ugrožava svoju otadžbinu na bilo koji način, uključujući tu i onaj koji se odigrao tokom 1918. godine. Potrebno je da plemenito, odlučno, ponosno i hrabro nastavimo da gradimo i snažimo našu otadžbinu Srbiju, ostajući odani svim onim slobodarskim idejama koje su tokom prethodnih vekova krasile naše slavne pretke - zaključio je ministar.

Arhiv Jugoslavije čuva arhivsku građu nastalu radom centralnih državnih organa, organizacija i institucija jugoslovenske države od 1918. do 2003, kao i Državne zajednice Srbije i Crne Gore od 2003. do 2006. godine. Po svojoj posebnosti, značaju i važnosti izdvajaju se konstitutivni akti Jugoslavije, među kojima najznačajnije mesto imaju Ustavi.

Tokom perioda postojanja velike jugoslovenske države (Kraljevine i socijalističke) od 1918. do 1991, doneto je pet ustava – dva u Kraljevini (Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca – Vidovdanski ustav od 28. juna 1921, i Ustav Kraljevine Jugoslavije – Septembarski, odnosno Oktroisani od 3. septembra 1931) i tri u socijalističkoj Jugoslaviji (Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije od 31. januara 1946; Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije od 7. aprila 1963. i Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije od 21. februara 1974. godine).

Kurir.rs