ZA JEDNE HEROJ, ZA DRUGE IZDAJNIK: Na današnji dan uhapšen Draža! Zašto je sudbonosan broj 13? OZNA ima svoju priču, narod svoju! Kalabić mu došao glave ili ne?
Ime Dragoljuba Draže Mihailovića zauvek je upisano u srpsku istoriju. Da li crnim ili zlatnim slovima - zavisi ko je kako tumači. Antifašista ili saradnik fašista i nacista? Heroj i spasitelj srpske nejači ili izdajica i zločinac nad svojim narodom, ali i drugima? Ima ovakvih pitanja u nedogled. A odgovora ništa manje. I na svaki jedna strana će potegnuti argument kojim bi ga urušila i prevagnula na svoju verziju.
Ono što ćemo u ovom tekstu tretirati kao zvanično jeste da je komandujući Jugoslovenskom vojskom u otadžbini, odnosno načelnik Vrhovnog štaba JVuO uhapšen 13. marta 1946. godine, bezmalo godinu nakon okončanja ratnih dejstava u Jugoslaviji i završetka Drugog svetskog rata. Takođe, kao činjenicu ćemo uzeti da je tek 11 dana kasnije, 24. marta, Aleksandar Leka Ranković, osnivač OZNA i ministar unutrašnjih poslova FNRJ, to i obznanio javnosti. Suđenje je započeto 10. juna i trajalo do 15. jula, kada je osuđen na smrt, a dva dana kasnije i streljan.
I onome što je nesporno dodaćemo da ga je Viši sud u Beogradu rehabilitovao 14. maja 2015. uz obrazloženje da je tokom procesa utvrđeno da nije imao fer suđenje i da je presuda doneta u nezakonitom procesu i iz političko-ideoloških razloga.
Kako je Draža uhapšen u selu Dobrunska Rijeka nadomak Višegrada? I da li je uopšte uhapšen tu nadomak druma koji spaja Dobrun i Priboj?
Beogradska Politika je o tome pisala u feljtonu avgusta 1962. što se smatra iznošenjem državne verzije. A to bi se ovako dalo čitati:
Agent Odejenja za zaštitu naroda (OZNA) se u jesen 1945. infilrirao u ilegalnu beogradsku četničku organizaciju. To mu je pomoglo da se sastane sa četnicima koji su se skrivali u okolini Valjeva. Nakon što je zadobio njihovo poverenje doveli su ga do Nikole Kalabića, komandanta Gorske kraljeve garde, a njega je uspeo da naposletku namami da dođe u Beograd početkom decembra pričom da će biti prebačen u inostranstvo. Hapšenje Dražinog bliskog saradnika bilo je ključno za nastavak operacije kojom je rukovodio Aleksandar Ranković, a neposrednom realizacijom Slobodan Penezić Krcun, načelnik OZNE za Srbiju, sa svojim zamenikom Svetolikom Lazarevićem Lazom.
Kalabić je pristao na saradnju i sa grupom od desetak oficira prerušenih u četnike krenu da traži Mihailovića, koji je često menja mesto boravka u okolini Višegrada zbog intezivnih potera Korpusa narodne odbrane Jugoslavije, poznatijih kao KNOJ.
Jataci su bili nepoverljivi prema Kalabićevoj grupi, ali na kraju je Nikola ipak uspeo da stupi u konatakt sa Budimirom Gajićem, komandantom četnika iz Dobruna, a preko njega i sa Dražom.
Ubedio ga je da je povoljno stanje u Srbiji za povratak, da je narod ogorčen komunističkim terorom, i da je vreme da pođe sa njim, što je Mihailović prihvatio. U ranim jutarnjim satima je uhapšen blizu puta Dobrun-Priboj.
Draža Mihailović je bio
Sve to je veoma dobro prikazano u televizijskoj seriji "Poslednji čin" iz 1981. u kojoj je jednu od uloga karijere ostvario Zoran Rankić tumačeći komandanta Gorske kraljeve garde.
E, sad... U narodu se mogu čuti još dve verzije. Zajedničko obema je to da se izdaja Kalabićeva totalno negira i navodi se, u prvoj, da je OZNA, predstavljajući se kao američka vojna baza Sredozemlju, uspostavila radio-vezu sa Mihailovićem, i dogovorila evakuaciju avionom. Avion sa Dražom je umesto izvan granica Jugoslavije sleteo u Beograd.
Draža u filmovima i serijama
Chetniks (1943) - tumačio ga je Philip Dorn
U planinama Jugoslavije (1946) - tumačio ga Vjekoslav Afrić
Klopka za generala (1970) - tumačio ga Rade Marković
Užička republika (1973) - tumačio ga Miodrag Lazarević
Posljednji čin (1981) - tumačio ga Milan Puzić
Ravna Gora (2013) - tumačio ga Nebojša Glogovac
U drugoj se pak u nameštaljku za đenerala uvodi engleski oficir koji je službovao u britanskoj ambasadi u prestonici i koji je tokom rata bio član više vojnih misija koje su dolazile u Vrhovni štab JVuO i kojeg je Mihailović poznavao. Nakon nekoliko susreta, Englez je dao podatke Rankoviću o tačnoj Dražinoj lokaciji.
Do danas se ne zna na kom je mestu 17. jula 1946. streljan Mihailović, pretpostavlja se da je najverovatnije negde na Adi Ciganliji, kao ni mesto gde je sahranjen.
OVO SU DETALJI RAZGOVORA PUTINA I TRAMPA! Ruski lider pristao na obustavljanje dela vazdušnih udara, evo šta je još dogovoreno! Oglasio se Zelenski!