Slušaj vest

Ime Dragoljuba Draže Mihailovića zauvek je upisano u srpsku istoriju. Da li crnim ili zlatnim slovima - zavisi ko je kako tumači. Antifašista ili saradnik fašista i nacista? Heroj i spasitelj srpske nejači ili izdajica i zločinac nad svojim narodom, ali i drugima? Ima ovakvih pitanja u nedogled. A odgovora ništa manje. I na svaki jedna strana će potegnuti argument kojim bi ga urušila i prevagnula na svoju verziju.

Ono što ćemo u ovom tekstu tretirati kao zvanično jeste da je komandujući Jugoslovenskom vojskom u otadžbini, odnosno načelnik Vrhovnog štaba JVuO uhapšen 13. marta 1946. godine, bezmalo godinu nakon okončanja ratnih dejstava u Jugoslaviji i završetka Drugog svetskog rata. Takođe, kao činjenicu ćemo uzeti da je tek 11 dana kasnije, 24. marta, Aleksandar Leka Ranković, osnivač OZNA i ministar unutrašnjih poslova FNRJ, to i obznanio javnosti. Suđenje je započeto 10. juna i trajalo do 15. jula, kada je osuđen na smrt, a dva dana kasnije i streljan.

Dragoljub Draža Mihailović je u Drugom svetskom ratu komandovao Jugoslovenskom vojskom u otadžbini Foto: Kurir, Printscrenn Youtube

I onome što je nesporno dodaćemo da ga je Viši sud u Beogradu rehabilitovao 14. maja 2015. uz obrazloženje da je tokom procesa utvrđeno da nije imao fer suđenje i da je presuda doneta u nezakonitom procesu i iz političko-ideoloških razloga.

Kako je Draža uhapšen u selu Dobrunska Rijeka nadomak Višegrada? I da li je uopšte uhapšen tu nadomak druma koji spaja Dobrun i Priboj?

Broj 13 u datumima važnim za Dražu

13. maj 1941. - pukovnik vojske Kraljevine Jugoslavije Dragoljub Draža Mihailović sa grupom oficira stigao na Ravnu goru i formirao Jugoslovensku vojsku u otadžbini
13. maj 1944. - oformljena OZNA, odnosno Odlejenje za zaštitu naroda, koja je bila kasnije zadužena za hvatanje Mihailovića
13. avgust 1944. - Draža se sastao sa predsednikom kvinsliške Vlade Milanom Nedićem kada je dogovoreno da se sve oružane formacije stave pod Mihailovićevu komandu zarad koordinacije u borbi protiv partizana
13. septembar 1944. - partizani su opkolili Mihailovića na reonu Divci-Mionica, spasli su ga Ljotićevci iz Prvog puka SDK stacioniranog u Valjevu i potom ga nemačkim vozilom prebacili u Mionicu
13. maj 1945. - završena bitka na Zelengori, započeta pet dana ranije, u kojoj su partizani zadali težak udarac Mihailovićevim jedinicama i totalno ih razbili
13. mart 1946. - uhapšen Dragoljub Draža Mihailović

Beogradska Politika je o tome pisala u feljtonu avgusta 1962. što se smatra iznošenjem državne verzije. A to bi se ovako dalo čitati:

Agent Odejenja za zaštitu naroda (OZNA) se u jesen 1945. infilrirao u ilegalnu beogradsku četničku organizaciju. To mu je pomoglo da se sastane sa četnicima koji su se skrivali u okolini Valjeva. Nakon što je zadobio njihovo poverenje doveli su ga do Nikole Kalabića, komandanta Gorske kraljeve garde, a njega je uspeo da naposletku namami da dođe u Beograd početkom decembra pričom da će biti prebačen u inostranstvo. Hapšenje Dražinog bliskog saradnika bilo je ključno za nastavak operacije kojom je rukovodio Aleksandar Ranković, a neposrednom realizacijom Slobodan Penezić Krcun, načelnik OZNE za Srbiju, sa svojim zamenikom Svetolikom Lazarevićem Lazom.

Dragoljuba Dražu Mihailovića uhvatila je OZNA, a suđenje je trajalo od 10. juna do 15. jula kada je osuđen na smrt Foto: Arhiva

Kalabić je pristao na saradnju i sa grupom od desetak oficira prerušenih u četnike krenu da traži Mihailovića, koji je često menja mesto boravka u okolini Višegrada zbog intezivnih potera Korpusa narodne odbrane Jugoslavije, poznatijih kao KNOJ.

Nikola Kalabić.jpg
Nikola Kalabić Foto: printscreen/youtube/Pogledi Kragujevac

Šta se desilo s Kalabićem

Nikola Kalabić je u zvaničnoj verziji označen kao čovek koji je izdao Dražu. Apelacioni sud u Beogradu je 19. maja 2023. potvrdio rešenje Višeg suda u Valjevu od 8. avgusta 2022. godine o njegovoj rehabilitaciji kada je za zvaničan dan smrti uzet 19. januar 1946. Tako je komandant Gordke garde poginuo skoro dva meseca pre nego što je Mihailović uhapšen.
Kako postoje takve tvrdnje, takođe postoje i one po kojima je Kalabiću dat novi identitet i da je poslat u okolinu Tuzle da radi kao geometar, što mu je bilo i predratno zanimanje. Ali i da je ostao u Beogradu, gde se posle nekog vremena zbog griže savesti propio... U obe poslednje varijante - vlast ga je ubila da ne bi odao ko je zapravo.

Jataci su bili nepoverljivi prema Kalabićevoj grupi, ali na kraju je Nikola ipak uspeo da stupi u konatakt sa Budimirom Gajićem, komandantom četnika iz Dobruna, a preko njega i sa Dražom.

Ubedio ga je da je povoljno stanje u Srbiji za povratak, da je narod ogorčen komunističkim terorom, i da je vreme da pođe sa njim, što je Mihailović prihvatio. U ranim jutarnjim satima je uhapšen blizu puta Dobrun-Priboj.

Anketa

Draža Mihailović je bio

Sve to je veoma dobro prikazano u televizijskoj seriji "Poslednji čin" iz 1981. u kojoj je jednu od uloga karijere ostvario Zoran Rankić tumačeći komandanta Gorske kraljeve garde.

E, sad... U narodu se mogu čuti još dve verzije. Zajedničko obema je to da se izdaja Kalabićeva totalno negira i navodi se, u prvoj, da je OZNA, predstavljajući se kao američka vojna baza Sredozemlju, uspostavila radio-vezu sa Mihailovićem, i dogovorila evakuaciju avionom. Avion sa Dražom je umesto izvan granica Jugoslavije sleteo u Beograd.

Draža u filmovima i serijama

Chetniks.jpg
Foto: Printscreen

Chetniks (1943) - tumačio ga je Philip Dorn

U planinama Jugoslavije.jpg
Foto: Printscreen


U planinama Jugoslavije (1946) - tumačio ga Vjekoslav Afrić

Klopka za generala.jpg
Foto: Printscreen


Klopka za generala (1970) - tumačio ga Rade Marković

Uzicka republika.jpg
Foto: Printscreen


Užička republika (1973) - tumačio ga Miodrag Lazarević

Poslednji cin.jpg
Foto: Printscreen


Posljednji čin (1981) - tumačio ga Milan Puzić

nebojsa-glogovac-ravna-gora-printskrin.jpg
Foto: Printscreen


Ravna Gora (2013) - tumačio ga Nebojša Glogovac

U drugoj se pak u nameštaljku za đenerala uvodi engleski oficir koji je službovao u britanskoj ambasadi u prestonici i koji je tokom rata bio član više vojnih misija koje su dolazile u Vrhovni štab JVuO i kojeg je Mihailović poznavao. Nakon nekoliko susreta, Englez je dao podatke Rankoviću o tačnoj Dražinoj lokaciji.

Do danas se ne zna na kom je mestu 17. jula 1946. streljan Mihailović, pretpostavlja se da je najverovatnije negde na Adi Ciganliji, kao ni mesto gde je sahranjen.