"JEZIK KAO POKRETAČ MODERNOG LJUDSKOG PONAŠANJA" Ljudi danas govore više od 7.000 jezika - a koliko ih vi znate?

Lingvisti u novim istraživanjima tvrde da svi jezici sveta potiču od jednog prajezika, a onda se naša vrsta podelila na različite populacije, pre 135.000 godina.

Mijagava i kolege su pregledali naučnu literaturu i pronašli 15 studija gde se dolazi do istog zaključka korišćenjem različitih metoda istraživanja.

Novi nivo komunikacije

Analiza celog genoma, H hromozoma i mitohondrijalne DNK ukazuje na to da se homosapijens prvi put "razbio" ili "podelio" u različite populacije pre oko 135.000 godina.

Kako su naveli članovi istraživačkog tima, kašnjenje između pojave ljudskog jezika i njegovog široko rasprostranjenog pojavljivanja u arheološkim zapisima sugeriše da je ovaj novi nivo komunikacije uobličio karakteristična ljudska ponašanja, od uspona sistemskog graviranja do sahranjivanja mrtvih.

Ljudska bića su jedinstvena po svom jeziku i simboličkoj svesti. Ipak, nema sumnje da savremeni homosapijens vodi poreklo od nelingvističkog, nesimboličkog pretka. Kako je moglo doći do ove tranzicije? Sporo fino podešavanje tokom eona nije odgovor: očigledna postojanost povećanja mozga hominida u poslednjih dva miliona godina je verovatno artefakt neadekvatne sistematike, dok je novina u ponašanju bila veoma epizodična u ljudskoj evoluciji i nesinhronizovana sa anatomskim inovacijama.

Dokazi za izražavanje simboličkog ponašanja pojavljuju se veoma kasno – znatno nakon što je homosapijens stigao kao anatomski entitet. Očigledno je da je velika biološka reorganizacija u poreklu homosapijensa uključivala neke neuralne inovacije koje su "osposobile" već visokoevoluirani ljudski mozak za simboličko mišljenje. Ovaj potencijal je tada morao biti "otkriven" kulturno, verovatno kroz pronalazak jezika.

- Nekako je to podstaklo ljudsko razmišljanje i pomoglo u stvaranju ovakvih ponašanja. Ako smo u pravu, ljudi su učili jedni od drugih [zbog jezika] i podsticali inovacije tipa koje smo videli pre 100.000 godina -  istakao je Mijagava.

Drugi arheolozi, međutim, osporavaju da su ove promene u ponašanju bile postepenije akumulacije, potpomognute, ali ne i nužno usredsređene na jezik dok su ljudi eksperimentisali sa novim materijalima i s vremenom formirali složenije društvene mreže.

Sposobnost za jezik već postoji kod naše vrste i prisutna je kod drugih životinja.

Ali dokazi za doslednu upotrebu simboličkog razmišljanja nisu bili toliko rasprostranjeni.

Iako je način na koji raspoređujemo reči i dobijemo smisleno značenje otkriven kod drugih životinja, način na koji ga ljudi koriste čini se jedinstvenim, barem do sada, jer i dalje mnogo učimo o tome kako druge životinje komuniciraju.

Simbolično korišćenje reči, kao u figurativnom govoru, kao što je "prosuti pasulj", jedan je primer jedinstvenog načina na koji koristimo jezik.

- Ovo nam daje mogućnost da generišemo veoma sofisticirane misli i da ih prenesemo drugima”, ističe Mijagava, tvrdeći da je "jezik bio pokretač modernog ljudskog ponašanja".

Pre 100.000 godina, ova verbalna revolucija je zacementirana u ponašanju homosapijensa, arheološki vidljiva u našoj upotrebi simbolike u ukrasima tela i gravurama.

Kurir.rs/RTS