Ne postoji stabilan dijabetes.I nikakva granica, ni po godinama niti po bilo čemu drugom, ne sme postojati za korišćenje senzora za kontinuirano merenje glukoze kod osoba s dijabetesom - kaže u ekskluzivnom razgovoru za Kurir prof. dr Tadej Batelino (Tadej Battelino), jedan od vodećih svetskih pedijatara endokrinologa i kopredsedavajući ATTD (Advanced Technologies & Treatments for Diabetes) konferencije, one o naprednim tehnologijama i tretmanima za dijabetes.

Prof. dr Tadej Batelino u Amsterdamu Foto: JSS

Prof. Batelina upoznajem upravo na minuloj 18. ATTD konferenciji, ovog puta održanoj u Amsterdamu. Čovek čiji je H indeks 71 i čije je predavanje ogromnu salu napunilo da nije bilo ni mesta za stajanje i mimo svih obaveza našao je nekoliko minuta i za razgovor s nama. Čuveni slovenački lekar, koji je odavno stekao svetsku slavu, a koji je i šef katedre pedijatrije na Medicinskom fakultetu u Ljubljani, kao i načelnik odeljenja za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma u Kliničkom centru Ljubljane, ima i dosta pacijenata iz Srbije. A i sarađuje sa srpskim kolegama, te dobro poznaje prilike u našoj zemlji i to šta imamo, ali i nemamo i u pogledu senzora, insulinskih pumpi, lekova...

- Po meni, Srbija je Evropa. Ima neke razlike tamo-ovamo, ali inače Srbija za mene jeste Evropa, sve najvažnije opcije postoje. Ali ima nekih nedostataka koje teško razumem. Neke korporacije nisu ušle u Srbiju, i to bez razloga - kaže prof. Batelino.

Na naše pitanje da li, između ostalog, govori i o kompaniji "Abot", čije poznate senzore na crno kupuju mnogi, pa i jedan naš ministar, prof. Batelino navodi:

- I ne znam o kome sve govorimo, ali, po meni, to nije normalno. Siguran sam da će se to rešiti. Politiku ne pratim, kao ni crno tržište, ali sigurno je da ove poteškoće treba što pre srediti.

Tri ključne stvari iz Amsterdama

ATTD u Amsterdamu imao je, navodi profesor, tri veća fokusa:

1. Tehnologija, koja je sada prisutna u svim delovima tretmana - to više nije samo tehnologija kao CGM ili zatvorena petlja, nego je tehnologija i kad se upotrebljavaju lekovi, uspostavlja dijagnoza, i ona će to sve više biti u upotrebi.

2. Veštačka inteligencija, koja će biti podrška svim uređajima, pa i tretmanima. Algoritmi i tzv. duboko učenje (deep learning), koje veštačka inteligencija upotrebljava, nadgledaće šta se dešava i sugerisati da li to ide u željenom pravcu ili možda treba nešto dodati ili popraviti.

3. Terapije ćelijama, nešto što manje-više postaje realnost, jer treba izbeći imunski sistem. Razvijene su neke strategije. Želimo to bez imunske supresije da bi ljudi mogli zdravo da žive, a da nove, veštačke ćelije ne propadnu. To je najteža stvar. O tome se govorilo na ATTD i sad su barem poznati mehanizmi kako do toga doći.

Slučaj žene iz Tjencina, za koji smo pitali profesora, koja proizvodi sopstveni insulin nakon modifikacije i transplantacije njenih matičnih ćelija, nije ono što žele jer je ona na punoj imunskoj supresiji.

Deca do 18 godina u Srbiji imaju pravo na senzore o trošku obaveznog zdravstvenog osiguranja ukoliko im je dijabetes (šećer) nestabilan, neregulisan. Dakle, zvanično ne sva. I kad govorimo o senzorima o trošku države (pa i za određene odrasle), govorimo samo o dijabetesu tip 1.

- Ne poznajem stabilan dijabetes. Meni nije poznat kao takav. Po meni, to pravo onda imaju svi. I zato za senzore nikakva granica, godine ili ne znam šta ne sme postojati - ističe profesor.

Na predavanju je, između ostalog, govorio i koliko senzori mogu da budu važni u dijagnostikovanju dijabetesa, pa čak i kod predijabetesa, kao i u trudnoći, da su bitni i za tip 2 dijabetesa, jer i neki mali prelasci granica u nivou šećera, to jest normalnog opsega, mogu da budu put ka komplikacijama dijabetesa.

0810 foto JSS   IMG_20250320_141746.jpg
Prof. dr Tadej Batelino Foto: JSS

- Šećer puno šteti organima, krvnim sudovima, a pogotovo mozgu, a to znači i našoj kompetenciji, a povezan je i s demencijom. Prema tome, čovek koji želi da prepozna svoje unučiće i zove ih po imenu bolje da ima šećer u normalnom opsegu - navodi prof. Batelino i dodaje:

- Sve moje kolege u Srbiji to dobro znaju. I sve to samo znači da ćemo imati neke kriterijume za upotrebu CGM (Continuous glucose monitor - senzori za kontinuirano merenje nivoa šećera, prim. aut.), i to za predijabetes i za dijabetes. To treba udruženja da urade i udruženje dijabetologa Srbije na kraju će o tome razgovarati.

U Srbiji od prošle godine postoji i jedan tzv. sistem zatvorene petlje (insulinska pumpa i senzor povezani algoritmom, pa pumpa sama isporučuje/prekida insulin u zavisnosti od podataka sa senzora).

- Mnogo ljudi kaže da zatvorena petlja potpuno menja život. Nadam se da ćemo uskoro imati više visokokvalitetnih američkih proizvoda u regionu, tako da ljudi s dijabetesom mogu imati izbora i imati ono što im najviše odgovara. Normalno, i tehnologija s veštačkom inteligencijom biće sve bolja i imaćemo nove verzije, a nadam se da će to omogućiti da se ljudi s dijabetesom manje opterećuju - zaključuje prof. Batelino.

Šta Srbija ima

Koje tačno pumpe i senzori u Srbiji je moguće dobiti o trošku RFZO - od istog odgovor nismo dobili. Pre godinu dana, a neki lekari nezvanično navode da se tu ništa nije promenilo, prema podacima koje smo dobili u RFZO, imali smo četiri pumpe - Medtronic Minimed (G740), Ypsomed (YpsoPump), Medtrum Tehnologies (TouchCareNano) i MicroTech Medical (Aidex Equil) - i tri senzora - Medtronic Minimed, Medtrum Technologies i MicroTech Medical.