Rudarenje više ne mora da znači pustoš - novi život za devastirano zemljište
Sve više primera, i u svetu i kod nas, pokazuje da priroda može da se oporavi - i to brzo - ako postoje volja, znanje i ulaganje
Rudarstvo je decenijama bilo sinonim za razvoj, ali i za sivi, razoreni pejzaž. Međutim, to više ne mora da bude pravilo. Sve više primera, i u svetu i kod nas, pokazuje da priroda može da se oporavi - i to brzo - ako postoje volja, znanje i ulaganje.
Za razliku od prošlih vremena, kada se zatvaranje rudnika smatralo tehničkom formalnošću, danas je to šansa za novi početak. Pomoću tehnologije i veće odgovornosti kompanija, ulaže se u obnovu zemljišta, zaštitu voda i prenamenu prostora. Proces rehabilitacije bivših rudarskih površina zahteva detaljno planiranje i ozbiljan rad. Prvo se stabilizuje tlo kako bi se sprečilo dalje propadanje terena. Potom se nanosi plodni sloj i sade biljke koje mogu da opstanu i da se trajno ukorene u lokalni ekosistem.
Paralelno s tim, obavlja se stalni monitoring - prati se kvalitet zemljišta i površinskih voda kako bi se na vreme reagovalo ukoliko se pojave nove ekološke pretnje.
Zeleni pejzaž umesto industrijskog sivila
Ali tu nije kraj. Bivše rudarske zone više ne ostaju prazne ili ograđene. Naprotiv - sve češće se pretvaraju u korisne i lepe prostore: parkove, staze za rekreaciju, edukativne centre, pa čak i lokacije za proizvodnju obnovljive energije. Ovakva rešenja ne samo da doprinose zaštiti prirode već stvaraju dodatnu vrednost za lokalne zajednice. Ohrabrujući primeri beleže se i u Srbiji. U mestima poput Bora i Majdanpeka, gde su godinama kopane rude i zemlja ostajala ogoljena, danas niču nova stabla i zeleni pojasevi.
Srbija Zijin Copper je u poboljšanje stanja životne sredine i ekologiju dosad uložila oko 270 miliona dolara, a to je skoro četiri puta više nego što je ugovorom o strateškom partnerstvu bila u obavezi da učini. Od te sume, samo u rekultivaciju investirano je preko 38 miliona dolara. Za šest godina rekultivisano više od 370 hektara devastirane zemlje i posađeno preko 1.200.000 sadnica. Pokrenut je detaljan ekološki plan unapređenja postrojenja, posebno topionice, i velika pažnja posvećena je očuvanju i revitalizaciji eko-sistema. Za nove rudnike početak eksploatacije znači i početak sprovođenja rekultivacije zemljišta paralelno s rudarskim aktivnostima.
Dosadašnjim ulaganjem više od 92,5 miliona dolara u sisteme zaštite životne sredine, u rudniku Čukaru Peki kompanija Srbija Zijin Mining postavila je temelje za bolju kontrolu i nadzor uticaja rudarskih aktivnosti. Projektima ozelenjavanja, rekultivacije terena i pošumljavanja, uz formiranje zaštitnih zona oko rudarskih postrojenja, napravljeni su konkretni koraci ka unapređenju životne sredine.
Novi početak za stare kopove
Naravno, izazovi i dalje postoje. Finansijska ulaganja u rehabilitaciju su visoka, tehnička rešenja zahtevna. Ipak, sve više primera pokazuje da je moguće stvoriti održive modele, koji donose korist i prirodi i ljudima. Sve je jasnije da rudarski kraj ne mora da znači i kraj za prirodu. Naprotiv - to može da bude početak. Šansa da se vrati ravnoteža, poboljša kvalitet života i otvore vrata novim, održivim namenama. Tamo gde je nekad bilo jalovište, danas raste drveće i niču parkovi. Prostori koji su nekad bili devastirani dobijaju novu namenu zahvaljujući ljudima i kompanijama koji veruju da priroda ume da se oporavi - ako joj damo šansu.