Slušaj vest

Crna Gora se ubraja među najrizičnije evropske države kada je bezbednost u saobraćaju u pitanju - sa oko 90 poginulih na milion stanovnika, što je daleko iznad proseka Evropske unije (oko 45). Samo u prvoj polovini ovog meseca život je izgubilo deset osoba.
Crnogorske magistrale već godinama važe za jedne od najopasnijih u regionu. Specifičan teren, planinske deonice, uski i često nepregledni putevi, kao i izuzetno gust saobraćaj tokom letnje turističke sezone, čine vožnju kroz Crnu Goru izuzetno rizičnom.

Statistike saobraćajnih nesreća jasno ukazuju na nekoliko deonica koje se izdvajaju kao najsmrtonosnije.

Veoma opasan pravac je magistralni put Ribarevine - Bijelo Polje. Ova deonica, poznata po velikom broju oštrih krivina, usponima i čestim nepovoljnim vremenskim uslovima, predstavlja pravu zamku za vozače, naročito za teretna vozila i autobuse koji se svakodnevno kreću ovim pravcem.

Ne zaostaje ni magistrala koja povezuje Sutomore, Bar i Ulcinj. Letnje gužve, česta rizična preticanja i veliki broj turista koji nisu navikli na lokalne saobraćajne uslove svake godine doprinose velikom broju saobraćajnih nesreća upravo na ovom delu primorske magistrale.

Stari put koji spaja Nikšić i Podgoricu preko Platija nekada je važio za najsmrtonosniju deonicu u Crnoj Gori, a i danas, i pored novog auto-puta Bar-Boljare, mnogi ga i dalje koriste. Ovaj pravac je i dalje opasan zbog učestalih odrona, klizišta, uskih serpentina i nedostatka zaštitnih ograda.

Veoma opasni pravci

- Magistralni put Ribarevine - Bijelo Polje

- Magistrala koja povezuje Sutomore, Bar i Ulcinj

- Stari put koji spaja Nikšić i Podgoricu preko Platija, koji se i dalje mnogo koristi uprkos auto-putu

Stručnjaci godinama upozoravaju da kombinacija neadekvatne infrastrukture, nedovoljne saobraćajne signalizacije, loših vremenskih uslova i nesavesne vožnje čine crnogorske puteve izuzetno opasnim. Uprkos ulaganjima u modernizaciju pojedinih pravaca, crne tačke ostaju i dalje realnost na mnogim deonicama. Oni ističu da je neophodno ojačati kontrolu saobraćaja, posebno na rizičnim deonicama, postaviti više stacionarnih radara i poboljšati signalizaciju i pojačati akcije saobraćajne policije.

Broj poginulih u saobraćajnim nesrećama u CG

2021: 55 poginulih osoba
2022: 73 poginule osobe
2023: 78 poginulih osoba
2024: 75 poginulih osoba

Ukupan broj saobraćajnih nesreća u CG

2021: 6.109 nezgoda
2022: 5.675 nezgoda
2023: 6.573 nezgode
2024: 6.649 nezgoda

Apel vozačima ostaje isti - maksimalan oprez, prilagođavanje brzine uslovima na putu i izbegavanje rizičnih manevra mogu biti presudni za bezbedno putovanje kroz crnogorske planine i primorje.

U danima vikenda je, prema podacima Izveštaja o stanju bezbednosti saobraćaja na putevima za 2024. godinu, bilo najviše saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom.

- Ponedeljkom je stradalo devet, utorkom devet, sredom 10, četvrtkom pet, petkom 13, subotom 16 i nedeljom 13 ljudi.

Prošle godine poginulo je 75 ljudi, od čega 59 muškaraca i 16 žena. Njih 62 bili su građani Crne Gore, a 13 stranci. Teško je povređeno 598 osoba, a lakše 2.480 u ukupno 6.649 saobraćajnih nesreća.

Kurir/24 sedam