Šesti maj 1891. godine zapamćen je kao dan kad je jedna srpska vlada prvi put policiji naredila da puca na sopstveni narod. Tada su, pre 125 godina, u Beogradu u krvi ugušene demonstracije zbog proterivanja kraljice Natalije.Natalija Obrenović prva je srpska novovekovna kraljica. Ćerka ruskog pukovnika i princeze iz Moldavije, rođena je u Firenci 1859. godine. Udala se za kneza Milana kad joj je bilo 16 godina, a njemu 21. Godinu dana kasnije rodio im se sin Aleksandar. Postala je vrlo popularna u narodu 1885. zbog brige i truda oko ranjenika za vreme rata s Bugarskom.Milan joj je bio neveran, a osim toga, srpsku politiku vezao je za Austrougarsku. Natalija je, opet, želeći da svom sinu osigura presto, održavala tesne političke veze s Rusijom... Godine 1888, na Milanov zahtev, brak je razveden mimo važeće crkvene procedure, a 1899. kralj je prepustio presto Aleksandru, odnosno namesnicima. Platili Milanu da ode
Natalija je s prozora stana zahvalila svojim pristalicama, a vlast je na ulice izvela vojsku. Gomila je na raskrsnici kod „Londona“ počela i vojsku da gađa kamenicama. Ali, za razliku od žandarma, vojnici su zapucali. U pet po podne poginula su dva šegrta i jedan stariji građanin. Masa se razbežala, a vojska je zaposela ceo kraj oko kraljičine kuće i tako sačekala noć.Naređenje da se pucaOko četiri izjutra kraljica je izvedena iz stana i sprovedena na voz. Ne želeći da bude povod novom krvoproliću, nije pružala otpor. Provedena je kroz špalir vojske od njenog stana do železničke stanice, a odatle specijalnim vozom upućena u Zemun. U šest sati vojska se povukla.Naređenje vojsci da puca izdao je, potpuno neovlašćeno, lično Pašić, ali je uspeo da krivicu svali na druge.
RAZOČARANA U SINAPosle razvoda, Natalija je uglavnom živela u Bijaricu, u Francuskoj, u vili koju je po sinu nazvala „Sašino“. Teško razočaranje donelo joj je Aleksandrovo venčanje s njenom bivšom dvorskom damom Dragom Mašin. Kad joj je 1903. sin ubijen, utehu je našla u društvu jedne španske katoličke porodice, pa je prešla u katoličku veru i zamonašila se. Umrla je 5. maja 1941, u 82. godini.
DOGODILO SE 1891.Artur Konan Dojl objavljuje prvu priču o Šerloku Holmsu***Džejms Najsmit izmislio košarku***U SAD proradile prve pokretne stepenice***Mišelin patentirao pneumatike za bicikl